Ministarstvo ekonomije: Cijene tražene hrane ne mogu povećati - Vijesti.me
SPORAZUM

Ministarstvo ekonomije: Cijene tražene hrane ne mogu povećati

Ulazak Hrvatske u EU ne bi smio da utiče na većinu cijena u CG i svako poskupljenje hrane kojem bi carine služile kao izgovor bilo bi neosnovano

Mnogi hrvatski prehrambeni proizvodi na crnogorskom tržištu ne mogu da poskupe zbog ulaska te zemlje u Evropsku uniju i trgovci to ne smiju koristiti kao izgovor da dižu cijene.

To je poruka iz Ministarstva ekonomije, iz kojeg upozoravaju da će se trgovinski odnosi između Crne Gore i Hrvatske i dalje odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Protokola uz SSP, koji je potpisan između zemalja, bez obzira što je Hrvatska istupila iz CEFTA-e.

Protokolom su obuhvaćeni svježe pileće meso, sušeno svinjsko meso, sir, prerađevine od mesa, maslinovo ulje, riba i prerađevine od ribe kao što su konzervirana sardina, tunjevina i skuša, mineralna i obična voda i gazirana bezalkoholna pića

Protokolom su obuhvaćeni svježe pileće meso, sušeno svinjsko meso, sir, prerađevine od mesa, maslinovo ulje, riba i prerađevine od ribe kao što su konzervirana sardina, tunjevina i skuša, mineralna i obična voda i gazirana bezalkoholna pića.

“Vijestima” je u Ministarstvu ekonomije zvanično saopšteno da je tokom tehničkih pregovora sa EU koja je zastupala interese Hrvatske dogovoreno uvođenje kvota sa nižim carinskim stopama da bi se zadržala tradicionalna robna razmjena između Hrvatske i Crne Gore.

Ulazak Hrvatske u EU ne bi smio da utiče na većinu cijena u Crnoj Gori i svako poskupljenje hrane kojem bi carine služile kao izgovor bilo bi neosnovano.

Protokol je u ime Crne Gore potpisao glavni crnogorski pregovarač za pristupanje EU Aleksandar Pejović, objašnjavajući da on sadrži listu proizvoda za koje su predložene preferencijalne kvote u okviru kojih bi se primjenjivale carinske stope koje su na nivou onih koje su važile prije ulaska Hrvatske u EU.

Visina kvote je utvrđena na bazi prosječne količine uvoza određenih proizvoda u posljednje tri godine u trgovini između dvije države.

“Smanjena je kvota za ambalažiranu vodu za 70.000 litara, dok je kvota za bezalkoholna pića povećana za istu količinu. Iz kvote za sir su isključeni proizvodi čiji je uvoz iz Hrvatske neznatan, dok proizvodi čija kvota ne prelazi 20 tona nijesu razmatrani”, kazao je nedavno Pejović.

Generalni direktor “Volija” Dragan Bokan prije nekoliko dana je kazao je da će zbog ulaska Hrvatske u EU carinska stopa biti uvećana za 10 odsto što znači, kako on smatra, da će doći do porasta cijena hrvatskih proizvoda u maloprodaji.

“Vijesti” juče nijesu uspjele da dobiju precizniji odgovor od Bokana na koje je proizvode mislio, ali ni službe za odnose sa javnošću kompanije, jer nisu odgovarali na telefonske pozive.

“Trgovinski odnosi između Crne Gore i Hrvatske su do 1. jula 2013. bili regulisani Sporazumom o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom Sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) i dodatnim protokolom uz CEFTA sporazum.

Ulaskom Hrvatske u EU, ta država je istupila iz CEFTA-e i trgovinski odnosi između Crne Gore i Hrvatske će se odvijati na osnovu SSP i Protokola”, istakla je savjetnica ministra ekonomije za odnose sa javnošću Draženka Božović.

Ona je kazala da su procedure vezane za uvoz i izvoz u Hrvatsku iste kao za sve zemlje EU.

“Imajući u vidu da Crna Gora primjenjuje trgovinski dio SSP, od 1. januara 2008, crnogorska preduzeća su već upoznata sa procedurama i načinom funkcionisanja EU tržišta”, rekla je ona.

Ipak, kada je u pitanju tržište industrijskih proizvoda u okviru CEFTA-e, a i SSP od 2013. godine, tržište je u potpunosti liberalizovano, tako da ulazak Hrvatske u EU, kako je rekla, neće dovesti do poskupljenja ili negativno uticati na crnogorske kompanije koje posluju sa hrvatskim.

”Vezano za poljoprivredne proizvode Sporazum koji se primjenjivao sa Hrvatskom u okviru CEFTA-e predviđao je nešto liberalniji pristup tržištu od dogovorenog kroz SSP i Protokol uz SSP, tako da je tokom tehničkih pregovora sa EU dogovoreno uvođenje kvota sa nižim carinskim stopama kako ne bi došlo do smanjanja robne razmjene između dvije države”, precizirala je Božović.

U Crnoj Gori je porez na dodatu vrijednost sa 17 povećan na 19 odsto na dan kada je Hrvatska ušla u EU, 1. jula. Zbog toga su već skuplji gorivo, telefonske usluge, struja kojoj će od 1. avgusta da bude povećana i cijena.

Od hrane, samo osnovne životne namirnice ne smiju da poskupe, a većini će cijena biti korigovana, ali nema razloga da to bude značajno.

Božović: Zavisi od više faktora

Božović je objasnila da u ukupnoj robnoj razmjeni sa EU ne bi trebalo da dođe do povećanja cijena proizvoda, uzrokovanog ulaskom Hrvatske u EU.

Prema njenim riječima, cijena koju plaća krajnji korisnik za određeni proizvod ne zavisi samo od nivoa carinskih stopa, već i od mnogo drugih faktora kao što su troškovi proizvodnje, transporta, trgovačke marže, ponude i potražnje na tržištu.

“Iz tog razloga članstvo Hrvatske u EU samo po sebi ne donosi ni rast ni pad cijena”, istakla je Božović.