Pare će se primati i trošiti i preko Fejsbuka ili Gugla - Vijesti.me
Mnoge IT kompanije već imaju svoje platne kartice, a neke i digitalne valute

Pare će se primati i trošiti i preko Fejsbuka ili Gugla

Vlada do kraja ove godine namjerava da izmjenama zakona omogući da i informatičke i telekomunikacione kompanije obavljaju usluge platnog prometa

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Vlada bi do kraja ove godine trebalo da pripremi izmjenu Zakona o platnom prometu i omogući da usluge platnog prometa, uz banke, obavljaju i informatičke i telekomunikacione kompanije.

Tim rješenjem komercijalne banke dobiće konkurenciju i biće obavezne da kompanijama koje budu dobile dozvole za pružanje usluga platnog prometa ustupe sve podatke o svojim klijentima.
Pojednostavljeno rečeno, građani Crne Gore bi za koju godinu mogli plate da troše preko naloga na Fejsbuku ili Guglu.

Velika novina je i da će građani ili firme umjesto sadašnjeg oblika žiro-računa u pojedinačnim bankama imati jedan broj (šifru) koja će važiti bez obzira na banku ili IT kompanije.

Iz Centralne banke (CBCG) “Vijestima” su kazali da su izmjene zakona predviđene Programom o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) za period 2019 - 2020.

U Udruženju banaka smatraju da se stvari na tržištu u kraćem roku neće mijenjati, ali da ne treba potcjenjivati pojavu i budući značaj alternativnih platnih institucija.

U zemljama EU uvođenje novog standarda digitalnih plaćanja (PSD2) zaživjelo je 14. septembra prošle godine. Omogućilo je kompanijama koje su se do sada uglavnom bavile informacionim tehnologijama, kao što su Google, Apple, Facebook, da obavljaju i usluge platnog prometa, odnosno digitalnog primanja i slanja novca, plaćanje računa... Mnoge od tih IT kompanija već imaju svoje platne kartice, a neke i digitalne valute.

Viceguverner CBCG-a Nikola Fabris je kazao da je nakon donošenja Direktive 2007/64/EZ o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD1) i prvih godina njene primjene, u EU uočeno da tom direktivom nijesu riješeni neki problemi u vezi sa određenim pitanjima nesmetanog i sigurnog pružanja platnih usluga.

“Posebno u dijelu koji se odnosi na brzorastuće tehnološke inovacije i njihove primjene u oblasti platnog prometa. Stoga je, prvenstveno kao posljedica tehnološkog razvoja, donijeta Direktiva EU 2015/2366 o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD2), koja je, pored utvrđivanja većih zahtjeva sigurnosti i unapređenja zaštite korisnika platnih usluga, uvela i uredila dvije nove platne usluge i to - usluge iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu za plaćanje. Uvođenjem novih platnih usluga tržište platnih usluga se otvorilo i novim pružaocima ovih usluga. U zemljama koje su već implementirale PSD2 ovi pružaoci platnih usluga su uglavnom informatičke kompanije”, kazao je Fabris.

Fabris
Banke će sa pružaocima usluga digitalnog platnog prometa dijeliti podatke o klijentima: Fabris(Foto: Luka Zeković)

On je istakao da je, u vezi sa uvođenjem tih platnih usluga, značajno i da PSD2 uvodi obavezu banaka da licenciranim pružaocima usluga omoguće pristup računima klijenata kroz aplikacione programske interfejse, kako bi mogli da pružaju platne usluge zasnovane na podacima kojima raspolažu te banke.

“Dakle, banke će morati da se prilagode i ‘otvore’. Do sada je pristup podacima o korisnicima i njihovim nalozima bio u isključivom vlasništvu banaka, ali će uvođenjem PSD2 banke morati svoje aplikacione programske intefejse da ‘otvore’ ka navedenim licenciranim pružaocima platnih usluga, koji će isključivo putem tog kanala moći pribavljati informacije o korisnikovom računu, inicirati plaćanja i izdavati potvrde o sredstvima. Pri tome, bezbjednost pružanja ovih usluga je strogo regulisana tako da podaci ili sredstva korisnika ne budu ugroženi”, kazao je Fabris.

Viceguverner kaže da očekuje da neće biti nikakvih poteškoća da banke spremno odgovore i izazovima koje će donijeti implementacija PSD2. To iz razloga imajući u vidu pozitivno iskustvo sa bankama u Crnoj Gori pri implementaciji PSD1, kroz Zakon o platnom prometu koji je stupio na snagu u januaru 2014. godine, a počeo da se primjenjuje u januaru 2015. godine.

“Usaglašavanja sa Direktivom EU 2015/2366 o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD2) u Crnoj Gori će se sprovesti kroz izmjene i dopune Zakona o platnom prometu. Prema Programu o pristupanju Crne Gore EU 2019-2020, donošenje ovog zakona je planirano u četvrtom kvartalu (oktobar- decembar) ove godine. U zakonu će biti definisan rok za početak njegove primjene, koji će biti dovoljan da se svi pružaoci platnih usluga, među kojima su i banke, usaglase sa novim zahtjevima”, rekao je Fabris.

Banke u budućnosti dobijaju ozbiljnu konkurenciju

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka, Mladen Rabrenović, kaže da ne treba potcjenjivati pojavu i budući značaj alternativnih platnih institucija, ali da vjeruje da se stvari na tržištu u kraćem roku neće bitnije mijenjati.

“Poslovne banke su dominantni i etablirani brendovi transakcionih poslova, ne samo u Crnoj Gori, već i globalno. Povjerenje u bankarski sistem je od presudnog značaja prilikom odabira institucije preko koje će klijenti realizovati svoja plaćanja. Vjerujem da se stvari u kraćem roku neće bitnije mijenjati. Ali, nikako ne treba potcjenjivati pojavu i budući značaj alternativnih platnih institucija. One će u budućnosti biti ozbiljna konkurencija bankarskom sektoru, prije svega zbog fleksibilnosti, efikasnosti, tehnološke superiornosti i jeftinije ponude”, objasnio je Rabrenović.

Rabrenović
Ne očekuje da će odmah doći do velikih promjena, ali banke treba da se pripreme: Rabrenović(Foto: Savo Prelević)

On je rekao da nacrt novog Zakona o platnom prometu predviđa primjenu evropske direktive PSD2 što znači da će banke morati, uz obaveznu saglasnost klijenata, registrovanim platnim institucijama da omoguće na uvid sve podatke o klijentima relevantne za obavljanje platnih transakcija.

“Dakle, bankarski sektor, de jure, dobija značajnu konkurenciju u sektoru transakcionih poslova i zadatak očuvanja dominantne pozicije na tržištu već sada mora staviti u red svojih poslovnih prioriteta”, istakao je Rabrenović.


Vidi sve komentare