Potrošačku korpu politika “kroji” - Vijesti.me
U Crnoj Gori prehrambrena korpa vrijedi 271 euro

Potrošačku korpu politika “kroji”

Srbija je jedina država u regionu u kojoj je prosječna zarada veća od potrošačke korpe, ali uz računicu da je jednoj osobi za hranu dovoljno 47 eura mjesečno, odnosno 1,56 eura dnevno

Korpa sve “tanja” u Crnoj Gori (ilustracija)Shutterstock
Korpa sve “tanja” u Crnoj Gori (ilustracija)Shutterstock (Foto: Shutterstock)

Nijedna država u regionu nema isti obračun potrošačke korpe, tako da je poređene prosječne neto-zarade i mjesečnih potreba porodice nemoguća misija. A nije isti ni obračun prosječne zarade, tako da je mjerenje životnog standarda izgubilo smisao.

Cilj idealno uređenje države socijalne pravde - da minimalna zarada bude veća od minimalne potrošačke korpe, ako se još malo potrude državni statističari, mogao bi uskoro biti ostvaren u Srbiji, dok je veoma daleko od Crne Gore i drugih država regiona.


Socijalni savjet susjedne države je prije dvije godine donio zaključak da će u 2021. godini minimalna plata biti veća od potrošačke korpe i od tada se matematički trude da dođu do tog cilja. Imaju dvije značajne olakšavajuće okolnosti - jedino se u regionu kod njih minimalna potrošačka korpa odnosi na tri, a ne na četiri člana domaćinstva, a druga je da je računa samo Ministarstvo trgovine.


Minimalna zarada se redovno povećava u Srbiji svake godine i, sa rastom od ove Nove godine od 25 eura, dostigla je 255 eura. Posljednja izračunata minimalna potrošačka korpa iznosi 315 eura.
Srbija je jedina država u ovom dijelu Evrope u kojoj je prosječna zarada od 480 eura veća od minimalne potrošačke korpe i to za 50 odsto. I sindikatima i NVO sektoru u toj državi jasno je da iznos potrošačke korpe nije realan, ali da je zgodan za političke promocije. Prema računici, jednoj osobi za hranu mjesečno je dovoljno 47 eura, ili 1,56 eura dnevno.


Jedino u Crnoj Gori obračun minimalne potrošačke korpe radi državni Zavod za statitiku. U Bosni i Hercegovini i Makedoniji minimalnu potrošačku korpu računaju sindikati, dok su u Hrvatskoj to prestale da rade i sindikalne organizacije, i to prije devet godina. U toj susjednoj državi minimalnu potrošačku korpu ponekada računaju udruženja potrošača, ili grupe ekonomista, i to kao nezvaničnu formu.


Sindikalna minimalna potrošačka korpa u BiH vrijedi skoro dvije hiljade konvertabilnih maraka, ili 990 eura. U njoj se, kako navode, nalaze minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
U dijelu korpe koji se odnosi na hranu nalaze se 82 artikla, a prosjek cijena uzimaju iz tri trgovačka centra. Prema toj računici, samo za hranu četvoročlanoj porodici potrebno je 414 eura, ili 3,45 eura dnevno po osobi.


To je značajno više nego u Crnoj Gori gdje prehrambrena korpa, prema Monstatu, vrijedi svega 271 euro, ili 2,26 eura dnevno po osobi. Ukupna potrošačka korpa u Crnoj Gori za decembar je 646 eura.


U BiH prosječna zarada, po njihovoj metodologiji, od 477 eura, čini 48 odsto tako izračunate minimalne potrošačke korpe.
U Crnoj Gori je prosječna zarada zvanično 518 eura i čini 80 odsto ukupne potrošačke korpe, koja je prije dvije godine značajno izmijenjana. Tada su iz nje izbačeni troškovi stanovanja (inputirana renta) i smanjen broj drugih artikala, što je uticalo da bude olakšana za oko 200 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori od 222 eura čini tek trećinu potrošačke korpe.


U Makedoniji, prema sindikalnoj računici, potrošačka korpa vrijedi 531 euro, dok je prosječna plata 418 eura, ili 78 odsto korpe. Prema toj računici, samo za hranu četvoročlanoj porodici iz Makedonije potreban je 221 euro, ili 1,84 eura dnevno po osobi.


Grupa ekonomista je u Hrvatskoj prošle godine izračunala da bi minimalna potrošačka korpa, prema metodologiji koju su sami odredili, trebalo da iznosi 1.021 euro. Oni su tada naveli da bi stvarna potrošačka korpa, koja bi obuhvatala i troškove odmora i svega drugog neophodnog četvoročlanoj porodici za ugodan život u 21. vijeku, trebalo da iznosi 1.600 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj iznosi 878 eura.


Ta grupa ekonomista, koju su mediji okarakterisali kao blisku opoziciji, nije detaljnije obrazlagala svoju metodologiju, a zaključak im je da se sa jednom prosječnom zaradom porodici ne mogu obezbijediti ni osnovne mjesečne potrebe.


Nezavisni savjet državnih službenika određuje metodologiju


U Evropskoj uniji ne postoji standard potrošačke korpe, ili mjerilo potreba prosječnog domaćinstva. Ponegdje neku sličnu kategoriju računaju sindikati, ili grupe ekonomista i ponekad se koristi u pregovorima sindikata sa poslodavcima ili državom o povišici.
U cijeloj Evropi jedino u Crnoj Gori potrošačku korpu računa zvanični državni Zavod za statistiku i to na osnovu metodologije o minimalnim potrebnim kalorijama za održavanje života koju je ranije utvrdio Savjet statističkog sistema. To je zvanično ime nezavisne institucije u kojoj većinu čine predstavnici državnih institucija, a čine je i predstavnici naučnih ustanova, poslovnih udruženja i NVO sektora.


Kada je Monstat prije dvije godine saopštio novu korpu od 2.211 kalorija dnevno po osobi, od čega su polovinu tih kalorija obezbijedili od najjeftinijih namirnica - hljeba, brašna i ulja, što je vrijedilo dva eura dnevno za hranu, javnost ih je kritikovala, a ponovo su se aktivirali zahtjevi da se pravi potrošačka korpa za optimalne potrebe porodice.


Iz Monstata su se branili da po programu Savjeta imaju takvu metodologiju, kao i da bi oni radije da ne rade nikakvu jer su ostali jedini zavod u Evropi koji je računa.


Vidi sve komentare