Povećaće se sigurnost depozita u bankama

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, kazala je da se predloženi akt donosi u cilju usklađivanja sa evropskim direktivama
1446 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Predlog zakona o zaštiti depozita, o kojem je danas raspravljano u Skupštini, doprinijeće povećanju sigurnosti depozita u bankama, a time i ukupnoj stabilnosti finansijskog sistema.

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, kazala je da se predloženi akt donosi u cilju usklađivanja sa evropskim direktivama.

“Implementacijom odgovarajuće evropske direktive deponenti imaju benefite zahvaljujući proširenom obimu zaštite, kraćim rokovima isplate i boljom informisanošću”, rekla je Bošković tokom rasprave u Skupštini.

Ona je dodala da će se usvajanjem predloženog zakona stvoriti preduslovi za ostvarivanje određenih ciljeva, između ostalih, zaštita deponenata koji imaju garantovane depozite položene u kreditnoj instituciji, skraćenje roka za početak isplate garantovanih depozita na sedam radnih dana i izbjegavanje većeg štetnog uticaja na finansijsku stabilnost.

“Zakon obezbjeđuje mogućnost korišćenja sredstava Fonda za zaštitu depozita (FZD) u postupku sanacije banaka i sa ciljem izbjegavanja stečaja banke i ostalih štetnih uticaja po stabilnost finansijskog sistema”, saopštila je Bošković.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Miloš Nikolić, ocijenio je da postojeća zakonska regulativa na kvalitetan način omogućava zaštitu depozita, pri čemu je Fond uz postojeću regulativu dobro radio svoj posao.

“Tome u prilog govori i praksa kojoj smo prisustvovali, nažalost, u bankarskom sistemu ove godine. Zbog ovih događaja Fond je isplatio oko 101 milion eura depozita klijentima Atlas i Invest banke Montenegro (IBM)”, rekao je Nikolić.

On je ocijenio da će postojeće izmjene dodatno unaprijediti rad Fonda.

“Primjenjivaće se druga metodologija po kojoj banke plaćaju premije Fondu, u odnosu na procjene indikatora rizika banaka, što je pravedno i pravično”, smatra Nikolić.

On je objasnio da će se iznos garantovanih depozita, koji je sada 50 hiljada eura, povećati na 100 hiljada eura ulaskom u Evropsku uniju (EU), i dodatnih 30 hiljada eura kao privremeni visoki saldo.

“Ono što je važno je da nije izgubljen ni euro novca koji je zakonskom regulativom bio obezbijeđen građanima”, dodao je Nikolić.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, pitao je u kakvom je trenutno stanju FZD-a, koliki je stepen izloženosti te institucije nakon stečaja dvije banke i ko će se i u kojem odnosu iz stečajne mase naplatiti.

Direktor FZD-a, Predrag Marković, kazao je da Fond sada ima čisto 51,7 miliona eura.

“Do sada smo vratili 20,5 miliona iz Atlas banke i 16,2 miliona iz IBM banke, što čini oko 33 odsto. Računamo da ćemo 60 miliona naplatiti još u toku naredne godine”, rekao je Marković.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, podsjetio je na dva slučaja – gazdu Jezdu i Duška Kneževića.

“Politika nam onamo gdje je ne bi smjelo biti, u zakonitosti finansijskog sistema, vrši ključnu ulogu. Pošto je finansijski sistem krvotok svake države, onda će nam se ovo ciklično pojavljivati i ponavljati sa štetom po građane Crne Gore i sve do pada povjerenja u banke”, poručio je Krivokapić.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da je predloženim zakonom predviđeno da se sredstva Fonda za zaštitu depozita koriste i za sanaciju banaka, ne samo u slučaju stečaja.

„Da to plastično objasnim, može se desiti da Savjet CBCG odluči da je nekoj banci potrebno nešto novca i onda Fond za depozite treba da ga da. Zbog toga treba biti oprezan u sprovođenju ovog rješenja“, saopštio je Damjanović.

On smatra da predviđenim rješenjem CBCG neće imati mogućnost da „vedri i oblači“ u Odboru Fonda za depozite.

Damjanović smatra da Fond za depozite, sa postojećim sredstvima od premija i imajući u vidu rast depozita, ima snage da isplati stečaj eventualno jedne srednje velike banke.

„Dajte da vidimo da li mogu da se preispitaju neka rješenja da bi mogli da pošaljemo poruku građanima i deponentima da smo spremni da reagujemo i u slučaju stečaja neke velike banke“, rekao je Damjanović.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da je riječ o sistemskom zakonu, pri čemu je u pitanju jedna osjetljiva oblast, koja je dodatno aktuelizovana dešavanjima u dvije banke.

“Fond je isplatio preko 100 miliona eura garantovanih depozita, a veoma je važno što imaju oko 60 miliona eura na računima, dok će nakon isplate svih garantovanih depozita ostati čisto oko 52 miliona eura”, naveo je Mugoša.

Fond je, kako je dodao, ove godine naplatio 16,8 miliona eura premije bankama.

“Fond oskudijeva sa ljudskim resursima, čijem jačanju bi trebalo da doprinesemo. Kada mu širimo djelokrug nadležnosti, trebalo bi da povećamo i broj ljudi”, smatra Mugoša.

On je, govoreći o iznosu kamatnih stopa, kazao da je negativno što se kamatni spred povećao.

“Kamatne stope su visoke i mora se raditi na njihovom smanjenju”, naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, broj banaka na tržištu nije doveo do prave konkurencije, jer nema velike razlike u ponudi između njih, ali ima prostora za državnu razvojnu banku.

Bonus video: