Sipaju milione, a skijanja nema ni u januaru - Vijesti.me
Država će ove godine pomoći preduzeću Skijališta Crne Gore sa 1,18 miliona eura

Sipaju milione, a skijanja nema ni u januaru

Za plate zaposlenih biće izdvojeno 900.000 eura

Bez dana skijanja do polovine januara: Sa otvaranja sezone na Skijalištu “Kolašin 1600”
Bez dana skijanja do polovine januara: Sa otvaranja sezone na Skijalištu “Kolašin 1600” (Foto: Dragana Šćepanović)

Iz državnog budžeta ove godine biće izdvojeno 1,185 miliona eura da bi državno preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) moglo da posluje, a izvjesno je da će se ta praksa nastaviti i u narednim godinama dok firma, koju je osnovala Vlada premijera Duška Markovića, ne bude mogla sebe da izdržava.

Samo za plate biće izdvojeno 900.000 eura, iako ni na zvanično otvorenom Skijalištu “Kolašin 1600” još nema skijanja, zbog nedostatka snijega. Lani je za plate izdvojeno oko 571.000 eura.
SCG su osnovana da bi upravljala skijalištima “Kolašin 1600”, “Cmiljača”, “Žarski”, “Torine” i “Jelovica” i “Planinskim centrom Komovi” i “Eco adventure park Komovi”.

Od svih tih sadržaja, do sada je, u februaru prošle godine, otvoreno samo djelimično završeno Skijalište “Kolašin 1600”, na kojem se ni juče nije moglo skijati.

Kolašin 1600
Još nema skijanja: Skijalište Kolašin 1600(Foto: Vlada/Bojana Čupić)

Prema finansijskom planu SCG za 2020. godinu, planiran je prihod od 650.000 eura, najviše od prodaje ski-pasova tokom zimske turističke sezone i turističkih vožnji žičarom ljeti. Finasijskim planom i programom za ovu godinu predviđeno je da se od prodaje ski-pasova prihoduje 185.950 eura, a tokom ljetnje sezone 45.000 eura.

Iako je, barem kalendarski, zimska sezona poodmakla, na Skijalištu “Kolašin 1600” praktično nemaju dnevnih prihoda od ski-pasova, zbog nedostatka snijega.

“Osim prihoda od poslovanja, izvor finansiranja su i transferi iz budžeta. Da bi planirani bilans bio pozitivan i društvo nesmetano moglo da funkcioniše, potrebno je dodatno 1,1 milion eura za pokriće rashoda koji se odnose na troškove zarada zaposlenih u iznosu od 900.000 eura, troškove amortizacije od 30.000 eura, troškove ostalih poslovnih rahoda 159.000 eura, troškove materijala 11.000 eura i 85.000 eura za nabavku opreme. Neiskorišćena sredstva ako ih bude koristiće se za servisiranje obaveza u budućem periodu poštujući princip racionalnosti”, navodi se u finansijskom planu.

650 hiljada eura država je lani planirala za SCG, kako bi firma uspješno poslovala

“Vijesti” su nedavno objavile da sezona skijanja još nije počela na Ski-centru “Kolašin 1.600” i da je slično i na susjednom skijalištu u privatnom vlasništvu - “Kolašinu 1450”, gdje je otvorena samo jedna staza. Ako uskoro ne bude značajnijih padavina, a meteorolozi ih ne najavljuju, trud uložen u pripremu sezone mogao bi biti uzaludan, upozorili su tada turistički poslenici u Kolašinu...

U SCG su planirali da ove sezone prodaju 15.000 ski-pasova, po prosječnoj cijeni od 15 eura sa uključenim PDV-om, odnosno da prihoduju 225.000 eura.

“Prihodi od ljetnje sezone od 45.000 eura su na nivou onih ostvarenih u prošloj godini. Kako će se u toku ljetnje sezone izvoditi radovi na dionici puta koja povezuje skijalište sa Kolašinom i Beranama, radovi na izgradnji nove žičare i oko 14 kilometara ski - staza nije realno očekivati njihovo povećanje”, piše u finansijskom planu.

Kolašin 1600
Staze nijesu otvorene: Panorama skijališta Kolašin 1600(Foto: Dragana Šćepanović)

Objašnjeno je da su prihodi po osnovu transfera iz budžeta “odmjereni na osnovu očekivanih rezutata društva i pokrića gubitaka, kao i da očekivani transferi iz budžeta mogu biti veći za vrijednst planiranih investicija iz fonda osnivača u stalna sredstva”.

Iz preduzeća čiji je izvršni direktor Miloš Popović, ističu da se ne može očekivati da rezultat bude na zavidnom očekivanom nivou, dok se ne zaokruži kompetna infrastruktura.

“Nerealno je očekivati da Vlada kao osnivač nadoknadi sredstva uložena u opremu i objekte od prihoda od ski-pasova pojedinačne vrijednosti 15 eura i ugostiteljstva u realno kratkom roku. Ali, na duži rok uspješnost rada skijališta je nesporna. Na određenom nivou razvijenosti kakva imaju skijališta u regionu, prosječna godišnja neto dobit je više od milion eura”, navodi se u finansijskom planu.

113 miliona eura država planira da ukupno uloži u razvoj skijališta

Ističe se da je svaki segment ski-centra jako bitan, “u cilju obezbjeđenja punog doprinosa i očekivanog poslovnog rezultata”.

“Značaj skijališta, kao preduzeća koje upravlja infrastrukturnim projektima za razvoj sjevernog regiona, ne možemo posmatrati samo kroz rezutate privrednog društva koje upravlja skijalištima, već kroz razvoj turizma u ovom infrastruktrniom smislu, kao generator razvoja ostalih grana privrede u sjevernom regionu, koji se ogleda u razvoju infrastrukture i stvaranju osnovnih uslova za ubrzani razvoj. Izgradnjom infrastrukture i povezivanjem ski-centara i auto-puta znatno će se unaprijediti dostupnost tih prostora, ravnomjerni regionalni razvoj, otvoriti nova radna mjesta, povećati aktivnost cijelog prostora za nova ulaganja domaćih i stranih investitora u turizam, poljoprivredu, energetiku...”, konstatuje se u dokumentu.

Koncept razvoja SCG je da se valorizuju postojeća aktivna skijališta i da se izgrade nova na Bjelasici, Komovima,Hajli i Durmitoru, ali i da se privatna skijališta uvedu u sistem javnih ako za to “bude obostranog interesa”.

Odlukom da razvija skijališta sa stazama mahom ispod 1800 metara nadmorske visine, država je ignorisala Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.

“Vijesti” su ranije objavile da u strategiji piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 procenata.

Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

Vještački snijeg obećavaju do kraja 2022.

U finansijskom planu piše da su u toku aktivnosti na izgradnji ski-centara Cmiljača, Žarski, Kolašin 1.600, Savin kuk na Durmitoru i na Hajli.

Aktivnosti se odnose na izgradnju pristupnih puteva, parkinga, baznih stanica, novih šestosjednih žičara, staza...

“Druga faza investicija se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i akumulacionih jezera čija je realizacija planirana do kraja 2022. godine u zavisnosti od ski-centra”, piše u dokumentu.
Za Ski-centar “Kolašin 1600” do sada je potpisano oko 30 miliona vrijednosti ugovara, a realizovano oko 17 miliona.

U dokumentu piše da se očekuje da ski-centri Žarski, Cmiljača i Hajla budu otvoreni 2021.

“Za ski-centar Žarski za realizaciju prve faze je procijenjeno 27 miliona eura, a ugovoreno je 16,5 miliona eura. Za realizaciju prve faze Cmiljače planirano je 23 miliona eura, od čega je trenutno uloženo 16,5 miliona, dok je za prvi fazu ski centra Hajla planiirano 18 miliona, a ugovoreno 13 miliona eura”, navodi se u dokumentu.

"Nerealno je očekivati da Vlada kao osnivač nadoknadi sredstva uložena u opremu i objekte od prihoda od ski-pasova pojedinačne vrijednosti 15 eura i ugostiteljstva u realno kratkom roku. Ali, na duži rok uspješnost rada skijališta je nesporna”, piše u finansijskom planu SCG

Za dalji razvoj i unaprjeđenje Ski-centra “Savin kuk” planirano je 27 miliona eura.

Taj centar sada ima dvije žičare i tri ski-lifta, a zbog nedostatka snijega otvorena je samo jedna staza.

Fali radnika za “Kolašin 1600”

Skijališta Crne Gore su lani do kraja novembra imala prosječno 43 zaposlena mjesečno, od čega je 11 po ugovoru o djelu, a 33 su zaposlena na osnovu sporazuma sa agencijom za zapošljavanje.

Pravilnikom o sistematizaciji je planirano 67 izvršilaca na 44 radna mjesta. Objašnjeno je da će sa izgradnjom nove žičare i 15 kilometara staza biti potrebno da se zaposli jos radnika u ovoj godini.

“Na skijalištu Kolašin 1600 je deficit stručnih kadrova vjerovatno zbog položaja skijališta i nedostatka kadra koji bi radio na planini udaljenoj 14 kilometara od Kolašina. Privreda Kolašina je suočena sa problemom izbora i angažovanja specijalizovanih kadrova. Očekivano i realno je problem raspoloživosti stručnog kadra preliven i na Skijališta Crne Gore, tim prije jer je sektor zimskog turizma u ukupnoj privredi nisko zastupljen. Stručne kadrove sa iskustvom kroz proces sopstvenog rasta i razvoja stvara samo preduzeće, što dodatno povećava trošak zarada”, objašnjeno je u dokumentu.

Koncert Dženana Lončarevića najavljuju za februar 2019.

Na rashodnoj strani preduzeće je planiralo u ovoj godini i 100.000 eura za koncerte afirmisanih muzičkih zvijezda u zimskoj i ljetnoj turističkoj sezoni. Planirano je 10 koncerata, a na bilbordima u Podgorici su već najavljena dva u Ski-centru “Kolašin 1600” - Jelene Rozge i Dženana Lončarevića. Koncert Rozge je planiran za 1. februar 2020. godine dok na bilbordu u Podgorici piše da Lončarević nastupa “15. februara 2019. godine”.

Bilbord
Bilbord sa pogrešnim datumom(Foto: Luka Zeković)

Za troškove sajamskih nastupa biće potrošeno 63.000 eura, i to za sajmove u Štutgartu, Moskvi, Tirani i Novom Sadu i dva u Beogradu. Objašnjeno je da su nastupi na tim sajmovima obavezni.

Za zakup poslovnih prostorija, preduzeće sa sjedištem u Mojkovcu, izdvojiće 15.000 eura, a plaća se i kirija za zakup stana direktora tehničkih poslova u iznosu od 5.500 eura u ovoj godini.


Vidi sve komentare