Trgovci nekažnjeno obmanjuju kupce. Tako će biti još godinu - Vijesti.me
ZAKON KASNI ZBOG MINISTARSTVA EKONOMIJE

Trgovci nekažnjeno obmanjuju kupce. Tako će biti još godinu

Obmanjujuće oglašavanje se odnosi na korišćenje neistinitih ili poluistinitih informacija prilikom reklamiranja proizvoda ili usluga u medijima, uključujući i načine prezentacije, korišćenjem neetičkih i nelegalnih metoda

kasa
kasa (Foto: Shutterstock)

“Najpovoljnije cijene u gradu”, “Kupite kompjuter u naredna 24 časa i platićete pola od redovne cijene”, “Samo sada i više nema - let do Rima za 100 eura”, “Kupite sada, ponuda traje do kraja dana”... Ovo su neke od brojnih obmanjujućih reklamnih poruka koje građane dovode u zabludu, jer pružaju poluistinite ili neistinite informacije.

Te vrste poruka trebalo je da se sankcionišu do kraja ove godine, za kada je bilo planirano donošenje zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja kod pružanja usluga i prodaje proizvoda. Međutim, Vlada je krajem prošlog mjeseca predlog tog zakona odložila za godinu dana, uz objašnjenje da je Ministarstvo ekonomije pripremilo radnu verziju zakona, ali zbog unutrašnje reorganizacije u tom resoru oblast zaštite potrošača nije bila direktno pokrivena, "što je dovelo do problema u izradi predloga zakona".

Obmanjujuće oglašavanje se odnosi na korišćenje neistinitih ili poluistinitih informacija prilikom reklamiranja proizvoda ili usluga u medijima, uključujući i načine prezentacije, korišćenjem neetičkih i nelegalnih metoda.

Direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović za „Vijesti“ je kazao da će taj akt sadržati najbolja rješenja iz prakse zemalja članica EU i iz prakse suda pravde.

„Zakon će omogućiti građanima veću sigurnost pri kupovini roba, odnosno, usluga koje se nude putem oglašavanja. Uz to, omogućiće da informacije o proizvodima koji se oglašavaju budu relevantne i da se mogu provjeriti prije donošenja odluke o tom proizvodu“, naveo je Rabrenović.

Predviđeno je da zakon omogući zaštitu privremenim mjerama koje se mogu zahtijevati prije pokretanja postupka sa tužbom, tokom i nakon okončanja postupka putem tužbe. Sud će odrediti privremenu mjeru ako tužitelj dokaže da je sporno oglašavanje nedozvoljeno. Sud će moći da utvditi da je predlog za privremenu mjeru osnovan ako oglašavanje još nije stavljeno na uvid javnosti, ali njegovo objavljivanje neposredno predstoji.

"Ako se u oglasu kaže da upotrebom određenog proizvoda može da se postigne nešto za šta je kupac zainteresovan to bi moralo da bude i postignuto, inače je riječ o obmani. Za kupca nije lako da dokaže da li proizvod zaista odgovara karakteristikama istaknutim u reklami kao što su ekološki, biorazgradiv, zdrav, probiotički... Koristeći se tom činjenicom proizvođači na svoje artikle olako stavljaju etikete sa tim karakteristikama. O manipulacijama govore stručne kontrole tih proizvoda, koje često dokazuju da je riječ o dezinformacijama u oglašavanju", istakao je Rabrenović.

Kako je objasnio, građani sada shodno zakonu o zaštiti potrošača imaju pravo da podnesu Upravi za inspekcijske poslove prijavu, jer u tom zakonu ima dio koji se odnosi na oglašavanje.

„Potrošači moraju da se informišu šta sadrži zakon da bi mogli da prepoznaju kršenje svojih prava i na taj način se adekvatno zaštite", istakao je Rabrenović.

Novim zakonom urediće se pitanje i upoređujućeg oglašavanja pod kojim se podrazumijeva bilo koje oglašavanje koje direktno ili indirektno upućuje na konkurenta, odnosno, koje direktno ili indirektno upućuje na robu ili usluge koje konkurent nudi.

Profesor na Univerzitetu Mediteran Jelena Žugić kazala je za “Vijesti” da je važno da se ovaj zakon donese zbog zaštite prava i sigurnosti potrošača, nesmetanog funkcionisanja tržišta i ravnopravne tržišne utakmice. Objašnjava da potrošači imaju pravo da znaju i budu informisani šta kupuju, imaju pravo na sve potrebne informacije koje treba da dobiju na etiketama artikala ili prilikom zaključivanja poslova.

“Koncept informisanog potrošača je jedan od osnovnih u pravu EU, pa je u sistemu zakonske regulative EU oblast obmanjujućeg oglašavanja regulisana direktivom o obmanjujućem i upoređujućem oglašavanju koja se u državama članicama primjenjuje od 12. decembra 2007. Njen cilj je da se uoči razliku između te dvije vrste oglašavanja isticanjem činjenice da nijesu sve forme upoređujućeg oglašavanja nužno obmanjujućei zabranjene”, objasnila je Žugić .

U zakonu je, prema njenim riječima, važno precizirati objektivne kriterijume na osnovu kojih se utvrđuje da li je oglašavanje obmanjujuće, uslovi pod kojima se to oglašavanje smatra nedopuštenim, mehanizme kojima će se to ponašanje suzbiti i institucije koje će biti nadležne da raspravljaju I odlučuju u slučajevima obmanjujućeg oglašavanja . Ona je dodala da taj zakon od zemalja u okruženju imaju Hrvatska i BiH, dok je u Srbiji ta oblast uređena zakonima o zaštiti potrošača i o oglašavanju što je otežavajuća okolnost za potrošača.

“Informisan potrošač je zaštićen potrošač, pa informišući se, on će se uspješnije štititi od različitih zloupotreba i ugrožavanja njegovih prava. Za realizaciju tih ciljeva treba da budu zainteresovani država, organizacije zadužene za zaštitu potrošača, oglašivači i građani kao potrošači”, navela je Žugić .

Česti primjeri obmanjujućeg oglašavanja

U praksi je česta “greška izostavljanja” kada se propusti da se na pakovanju proizvoda napiše da nešto sadrži, naprimjer, genetski modifikovanu soju.

Lažno poređenje cijena u slučajevima kada prodavnica odredi neprirodno visoke cijene za jedan kraći period da bi kasnije mogla tvrditi da je znatno snizila cijene.

Čest je slučaj “mamac i zamjena”, odnosno praksa oglašavanja veoma niske cijene za jedan proizvod s ciljem da se kupci privuku u prodavnicu, a onda ih tamo prodavac ubjeđuje da kupe skuplji proizvod (zamjenu) jer je jeftiniji proizvod navodno rasprodat ili je slabog kvaliteta.

Oglašava se besplatni kredit, ali potrošači moraju platiti dopunske administrativene troškove koji nisu bili pomenuti u oglasnoj poruci kompanije.

Lažno navođenje da će se proizvod moći kupiti u ograničenom roku ili da se može nabaviti pod posebnim uslovima u ograničenom vremenu, kako bi se isprovociralo donošenje momentalne odluke i potrošačima uskratila dovoljna mogućnost ili vrijeme da donesu adekvatnu odluku .