Vlada je danas negirala tvrdnje pojedinih opozicionih partija i nevladinih organizacija u vezi sa rebalansom budžeta, i poručila da neće uvoditi nove mjere fiskalne konsolidacije i da dug Crne Gore neće biti uvećan.
U reagovanju se navodi da su neistinite tvrdnje da će se Vlada "zadužiti još pola milijarde“ i da „državi fali 450 miliona eura“, da će Vlada uvesti nove poreze i smanjiti plate i penzije, da se „zadužuje 940 miliona eura od čega je 440 miliona planirala da pozajmi za krpljenje rupa u budžetu“ i da neće moći nastaviti gradnju ostalih dionica autoputa ni modernizovati TE Pljevlja.
Iz Vlade su poručili da neće uvoditi nove mjere fiskalne konsolidacije osim onih koje su več utvrđene u Fisklanoj strategiji.
„To je više puta naglašeno. Neće biti smanjivanja plata i penzija, naprotiv. Penzije se redovno usklađuju, što će biti nastavljeno. Tvrdnje koje su izrečene u vezi sa ovim čista su izmišljotina“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da će preostale dionice autoputa biti građene, i da je interesovanje iskazalo više renomiranih subjekata.
Iz Vlade podsjećaju da su u toku pripremne aktivnosti kako bi nastavak gradnje dionice Mateševo – Andrijevica i dalje do Boljara uslijedio neposredno po dovršetku prioritetne dionice Smokovac – Uvač - Mateševo.
„Isti subjekti koji danas tvrde da Vlada „neće moći nastaviti gradnju ostalih dionica“ do nedavno su tvrdili da ni prioritetna dionica neće biti izgrađena“, kaže se u reagovanju.
Vlada će, kako se navodi, sprovesti ekološku rekonsrukciju TE Pljevlja koja uključuje i toplifikaciju grada.
„TE Pljevlja će nastaviti da snabdijeva građane Crne Gore električnom energijom još najmanje 20 godina u skladu sa evropskim propisima i standardima. Štoviše, sve dosadašnje aktivnosti ne odlažu toplifikaciju Pljevalja“, kazali su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, ne postoji nikakva negativna posljedica otkupa dvije trećine akcija od kompanije A2A i njihovog vraćanja pod okrilje Države.
„Oni koji to danas tvrde do juče su tvrdili upravo suprotno – da država treba da otkupi akcije kompanije A2A“, dodaje se u reagovanju.
Iz Vlade su naglasili da su neistinite tvrdnje da Crna Gora uvećava dug.
Crna Gora je, kako su kazali, proširila za 100 miliona prostor za emitovanje obveznica kako bi refinansirala dio državnog duga koji dospijeva u narednim godinama, čime se ukupni javni dug u srednjem roku ne povećava.
Kako su pojasnili iz Vlade, to znači da se dio postojećeg duga zamjenjuje povoljnijim, što je u skladu sa Srednjoročnom projekciomVlade datom u Programu ekonomskih reformi, da javni dug od 2020. godine bude ispod 60 odsto BDP.
„Tako je, navedeno će dovesti da javni u 2018, 2019. i 2020. u odnosu na BDP, bude niži u odnosu na projekcije u Fiskalnoj strategiji Vlade usvojenoj u julu 2017. godine, kao i da postignemo dužu ročnost duga i smanjimo prosječnu kamatnu stopu na javni dug“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da o tome najbolje svjedoči činjenica ukazanog povjerenja Svjetske banke, na osnovu čije garancije je dobijena ponuda za otplatu javnog duga od 250 miliona na 12 godina uz marginu kamatne stope od 2,95 odsto. „Navedeno smo u obavezi da planiramo u Zakonu o budžetu njegovom izmjenom“.
Iz Vlade su kazali da se rebalansom budžeta nedostajuća sredstva uvećavaju u ovoj godini za 25 miliona eura ili 0,6 odsto BDP-a, u odnosu na postojeći Zakon o budžetu, zbog otkupa dijela akcija od A2A, „što predstavlja uvećanje imovine države Crne Gore, a ne dug“.
„Dakle, sve mjere koje Vlada preduzima, shodno svojoj Strategiji, za cilj imaju da javni dug u 2020. godini dovedemo na nivo ispod 60 odsto BDP-a. Planirana zaduženja u 2018. sa nižim kamatnim stopama su u funkciji refinansiranja skupljeg dijela javnog duga, odnosno smanjenja, a ne povećanja javnog duga“, navodi se u reagovanju.
Iz Vlade su, odgovarajući na medijske upite o stepenu punjenja ovogodišnjeg budžeta i o prihodima od akciza, kazali da se Budžet Crne Gore puni ove godine dobro, bolje od prošle godine i čak bolje od našeg ambicioznog plana“.
„U prva dva mjeseca ove godine povećanje iznosi 16,1 odsto (26,8 miliona eura) u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 6 odsto (oko 11 miliona eura) u odnosu na plan. U generalnoj strukturi prihoda, zadovoljavajući je udio rasta prihoda od akciza“, precizirali su iz Vlade.
Odgovarajući na medijske upite o tome na koji način se planira prihod od kapitala, naveli su da „kao što je i definisano u nacionalnom kontnom planu za budžetsko računovodstvo na kontu prihodi od kapitala evidentiraju se planirani i ostvareni prihodi od kamata, akcija i udjela u dobiti i rente“.
„Kako ove godine očekujemo značajna sredstva od prihoda od akcija i udjela u dobiti u privrednim društvima u kojima je država većinski vlasnik, planirani iznos ovih sredstava smo povećali za 43 miliona eura. Dakle, nije riječ o prodaji kompanije“, saopšteno je iz Vlade.
Na interesovanje medija od kojih donacija se očekuju prihodi, iz Vlade su odgovorili da se predložena izmjena odnosi na planiranu uplatu prve tranše od četiri miliona eura direktne podrške (iz IPA) državnom budžetu za sprovođenje aktivnosti koje su definisane Akcionim planom 2018-2020, Strategije za reformu javne uprave.
Kako su naveli, uplata sredstava u budžet se očekuje u aprilu, zbog čega je planirana u okviru izmjena Zakona o budžetu za ovu godinu.
Iz Vlade su kazali da su, nakon utvrđivanja rebalansa budžeta, saopštili da očekuje da aktivnosti koje su finalizirane proteklih dana proizvedu „upravo ovakve tvrdnje opozicije“.
„Pravo je opozicije, na koje su građani Crne Gore navikli, da u političkom djelovanju iznosi neistine, a pravo Vlade je da se ne nadgornjava već da čini ono što joj je dužnost, na šta su građani takođe navikli, da iznosi činjenice“, kaže se u saopštenju.
Činjenice su, kako se navodi, da će Crna Gora dobijanjem sredstava po osnovu garancije Svjestke banke i emisijom eurobveznica tokom ove godine, obezbijediti uštedu na troškovima kamata u srednjem roku.
„Te uštede su približne ovogodišnjem budžetu Direkcije javnih radova i iz sredstava obezbijeđenjih povljnijom otplatom duga, stvaramo prostor za nove projekte u obrazovanju, nauci, poljoprivredi, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, odnosno za ulaganja u razvoj“, kazali su su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, to je računica a ostalo je politikanstvo.
„Visina prosječnih zarada u Crnoj Gori – daleko iznad onih u regionu, naš privredni rast, poboljšanje izgleda našeg rejtinga, naši razvojni projekti koji se realizuju, naša uspješna borba protiv sive ekonomije, činjenica da je Crna Gora na 45 odsto evropskog prosjeka, daleko ispred ostalih u regionu, potvrde su neutemeljenosti iznijetih tvrdnji opozicije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Vlada, naravno, svjesna da ovaj nivo razvijenosti nije dovoljan za potrebe građana, „i sve što Vlada radi upravo je usmjereno ka dostizanju evropskog standarda i kvaliteta života, otvaranju novih radnih mjesta odnosno zapošljavanju, povećanju zarada i penzija“.
„To je ono što vide građani Crne Gore i to je ono što je potvrđeno sa najreferentnijih i objektivnih međunarodnih adresa“, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
