Vlahović: Regionalno tržište odskočna daska za Evropu

Na pitanje da li regionalni proizvođači povezani imaju veće šanse na evropskom tržištu, on je odgovorio da su ta tržišta, pojedinačno gledano, mala , i objektivno, snaga unutrašnje tražnje nije dovoljna za “rađanje” stabilnih poslovnih lidera, tj. velikih kompanija
192 pregleda 0 komentar(a)
SAmit u Sarajevu, Foto: Beta-AP
SAmit u Sarajevu, Foto: Beta-AP
Ažurirano: 27.03.2017. 18:53h

Povezivanjem unutar regiona napravila bi se “ odskočna daska” za prodor regionalnih proizvođača na evropsko tržište, ocijenio je predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

On smatra da je ideja jedan region - jedno tržište, koju podržava i Evropska unija, dobra i ima svoje logične temelje.

“Međusobna saradnja zemalja zapadnog Balkana je prirodna i ima duboke istorijske korijene. Sve ove zemlje, izuzev Albanije, su bile dio jedinstvenog ekonomskog prostora. Dovoljno je analizirati strukturu spoljnotrgovinskih tokova unutar regije i zaključiti da je ona posljedica činjenice da smo, ne tako davno, bili dio jedne zajedničke države. Prostor za unapređenje međusobne saradnje postoji, a ključni iskorak bi se učinio formiranjem jednog tržišta bez barijera i prepreka”, rekao je “Vijestima” Vlahović.

Međutim, kako dodaje, čini se da su za ovo mnogo više zainteresovani poslovni nego politički lideri, a politika bi trebalo da slijedi potrebe poslovne zajednice, odnosno da uklanja barijere slobodnog protoka robe i kapitala.

“Unapređenje konkurentnosti naših zemalja će se postići jačim ekonomskim povezivanjem. Danas je Srbija prvi trgovinski partner Crnoj Gori, Makedoniji, jedan od najvažnijih BIH, tržišta Hrvatske i posebno Slovenije su, takođe, značajna i na strani izvoza i uvoza. Takođe, Srbija ostvaruje suficit u razmjeni sa Crnom Gorom, BiH, Makedonijom, a ima gotovo uravnoteženi tok sa Slovenijom. Bilo kakve političke tenzije mogu ugroziti nivo privredne saradnje. Vještačke političke barijere najmanje odgovaraju upravo onoj zemlji koja ih nameće”, upozorava Vlahović.

Na pitanje da li regionalni proizvođači povezani imaju veće šanse na evropskom tržištu, on je odgovorio da su ta tržišta, pojedinačno gledano, mala , i objektivno, snaga unutrašnje tražnje nije dovoljna za “rađanje” stabilnih poslovnih lidera, tj. velikih kompanija.

“Povezivanjem unutar regiona bi se napravila dobra ' odskočna daska' za prodor regionalnih proizvođača na evropsko tržište. Nažalost, mi danas nemamo pozitivnih primjera regionalne integracije u praksi. Naravno, postoje dobri poslovni odnosi između biznis lidera, ali, budimo realni, kratkovidost, surevnjivost, nesposobnost da se sagledaju sinergijski efekti takvih projekata i dalje preovlađuju”, kazao je Vlahović.

Podsjeća da je svojevremeno postojala ideja povezivanja najvećih distributivnih lanaca Srbije, Hrvatske i Slovenije i da se taj projekat realizovao, danas bi postojao veliki regionalni igrač koji bi lako izlazio na kraj sa, u međuvremenu, pristiglom stranom konkurencijom.

“Nažalost, umjesto integracije desili su se procesi dezinvestiranja. Jedini preostali veliki trgovinski lanac u region danas u ogromnim problemima i, vrlo vjerovatno neće uspjeti da prebrodi krizu, tj. i tu će se pojaviti strani strateški investitor, te će naša privreda koja proizvodi proizvode prehrambene i široke potrošnje ostati bez 'trgovinskih polica'”, rekao je Vlahović.

Prema njegovim riječima, konferencije, poput Kopaonik business foruma (KBF), mogu značajno uticati na stvaranje novih poslovnih veza, kao i na to da političari na vlasti bolje razumiju privredne potrebe.

“Nažalost, sem Kopaonik biznis foruma, mi u regionu nemamo takav skup, te veličine. Zbog toga je važno da u narednom periodu KBF proširuje svoj regionalni uticaj”, naveo je Vlahović.

Podsjeća da Savez ekonomista Srbije ovaj forum organizuje unazad 24 godine, te da je ove godine bilo prisutno gotovo 1200 učesnika, kao i 120 akreditovanih novinara.

Prema njegovim riječima, KBF je jedinstven i po tome što se na jednom mjestu u tri dana okupljaju najznačajniji stejkholderi u Srbiji i, sve više, u regionu.

“Misija KBF je da kreira platformu za međusobnu, otvorenu, razmjenu mišljenja, argumentovano i kritički, kako bi se pomoglo Vladi i Centralnoj banci da kreiraju izvodljive ekonomske politike. Takođe, KBF je svojevrsni sajam ideja i praznik za ekonomiste, privrednu i političku elitu. Kao što sam već napomenuo, u narednom periodu nastojaćemo da KBF ima značajniji regionalni karakter i već imamo definisane planove za ovu i sljedeću godinu”, rekao je Vlahović.

On je kazao da se ključna poruka ovogodišnjeg foruma odnosi na neophodnost još intenzivnijeg nastavka strukturnih reformi u Srbiji gdje je u protekloj godini budžetski deficit iznosio svega 1,4 odsto BDP-a, inflacija je bila pod kontrolom, a kurs dinara stabilan.

“Pri tome, ostvaren je rast privrede od 2,8 odsto, uz popravljanje eksterne pozicije Srbije. Međutim, sve to nije dovoljno za dostizanje dugoročnog, održivog rasta, koji bi obezbijedio konvergenciju sa vodećim ekonomijama eurozone. Potrebno je restrukturirati i djelimično privatizovati javna preduzeća, završiti privatizaciju velikih državnih sistema koji su danas ključni destabilizatori javnih finansija”, naveo je Vlahović.

Pored toga, kako je dodao, neophodno je reformisati sistem visokoškolskog obrazovanja, ulagati u nauku, reformisati sistem zdravstvenog osiguranja, kao i unaprijediti efikasnost pravosudnih institucija.

“Upravo zbog toga glavna poruka foruma je da nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu, i pored dobrih, bolje rečeno, izvanrednih rezultata na planu fiskalne konsolidacije”, kazao je Vlahović.

Region koči tranziciona “kreni-stani” strategija

Vlahović kaže da sve zemlje u regionu, i to ne samo zapadni Balkan, već i Hrvatska, Bugarska, Rumunija i, donekle, Slovenija, imaju problem nedovršene ekonomske tranzicije.

“Uzroci dugog 'tranzicionizma' su prvenstveno politički, ali isto tako i istorijski i kulturološki. Naime, usljed česte promjene unutrašnjeg i spoljnog političkog konteksta, ekonomska tranzicija u regionu se odlikuje diskontinuitetima, tj. tzv 'kreni-stani' strategijom. Očigledno da ovo naše balkansko tle dobro 'radja' politički populizam i demagogiju.

Nespremnost da se čine hrabri potezi sa dugoročnim benefitima, ili bolje rečeno kratkovidost lidera i njihovo shvatanje da je moguće stalno odlagati ključne reformske zahvate za neka buduća vremena, zapravo samo znače prebacivanje tereta reformi na generacije koje dolaze.

Nažalost, svako odlaganje podiže i cijenu, koju na kraju plate svi građani”, poručio je predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

Bonus video: