Vlast prihvatila raspravu o smanjenju akciza na gorivo - Vijesti.me
PREDLOG SDP-A BI SMANJIO CIJENE GORIVA ZA OKO OSAM CENTI

Vlast prihvatila raspravu o smanjenju akciza na gorivo

Vladajuća većina do sada odbijala predlog, a podržala da se uvrsti u dnevni red

Da li će cijene početi da se vraćaju na pretkrizni period? (Ilustracija)
Da li će cijene početi da se vraćaju na pretkrizni period? (Ilustracija) (Foto: Vesko Belojević)

Skupštinska većina prihvatila je predlog poslanika SDP-a da se u dnevni red sjednice uvrsti izmjena Zakona o akcizama kojim se ova dažbina na gorivo smanjuje za 15 odsto.

Ovim bi se, ako predlog podrži skupštinska većina, maloprodajna cijena goriva za automobile smanjila za oko 8,3 centa po litru, a pojeftinile bi i druge vrste goriva, lož ulje i gas.

SDP je ovo predlagao prvi put nakon rekordnog rasta maloprodajnih cijena goriva prije godinu, ali je vladajuća većina tada odbila da se o ovome raspravlja u parlamentu.

Poslanici vladajuće većine nijesu se izjasnili zašto su se sada odlučili da glasaju za uvrštenje predloga u dnevni red.

Vlada je 2017, kao dio kratkoročnih fiskalnih mjera za povećanje održivosti javnih finansija, predlogom izmjena zakona povećala akcize na gorivo za devet centi, nakon čega je godišnji prihod od ove dažbine na gorivo povećan sa 122 na 157 miliona eura.

Poslanik SDP-a Raško Konjević kazao je juče u Skupštini, obrazlažući predlog, da Crna Gora ima najveći iznos dažbina na cijenu goriva i da one za benzin iznose 78 centi po litru, dok je osnovna cijena litra benzina 53 centa.

“Za prosječnu zaradu u Crnoj Gori mogu se kupiti 382 litra goriva, a za prosječnu zaradu u Češkoj 669, u Poljskoj 729 a u Austriji 1.800 litara goriva”, naveo je Konjević pokazujući tabelu sa osnovnim cijenama goriva u deset zemalja Balkana gdje jedino Grčka ima od Crne Gore veće učešće dažbina u maloprodajnoj cijeni.

Osnovne cijene goriva približno su iste, ali se iznos dažbina značajno razlikuje. Dažbine po litru goriva u Crnoj Gori veće su za čak 25 centi nego u Bosni i Hercegovini.

“Mi smatramo da ovakva vrsta prakse, gdje se teret bilo koje krize, prenosi na 600 hiljada građana nije dobar princip, a da istovremeno imamo privilegovane pojedince koji ne plaćaju poreze. Naš predlog je da se ovakva akcizna politika promijeni, da država ne uzima ovoliko od svojih građana nego da se iznos akciza primjeri akcizama u drugim zemljama regiona. Ako u Bosni i Hercegovini akciza može da bude 38 centi po litru, onda može u Crnoj Gori da bude 47 a ne 55 centi”, kazao je Konjević.

Iz ove partije su u obrazloženju podsjetili da je litar dizela u julu 2009. godine iznosio 82 centa a supera 95 centi, a da su u međuvremenu više puta povećavane akcize i stopa PDV-a, što je uticalo da su cijene sada veće za 40 do 50 centi.
Parlamentarna većina ponovo je odbila predloge SDP-a da se raspravlja o ukidanju kriznog poreza na zarade, povećanju minimalne zarade na polovinu prosječne, smanjenju PDV-a na struju sa 19 na sedam odsto, kao i doprinosa na zarade za zbirno četiri odsto. Vlada je najavila da će ukinuti krizni porez iduće godine.

Konjević je podsjetio da se Vlada hvali rastom i da je ekonomski tigar pa bi mogla ukinuti krizne poreze, da je minimalac i pored dijelimičnog povećanja opet među najmanjima u regionu, da su doprinosi na zarade sada najveći u regionu, kao i da je Hrvatska uvela nižu stopu PDV-a na struju da bi zaštitila građane od poskupljenja.

Skupštinska većina odbila je da u dnevni red uvrsti i više predloga poslanice DF-a Branke Bošnjak i nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića.