Zakon najavljen kao spas, ali ga niko neće - Vijesti.me
PODGORIČKI MODEL NIJE ZAŽIVIO NAKON OSAM MJESECI

Zakon najavljen kao spas, ali ga niko neće

Procjena je bila da će primjena Zakona omogućiti da se oko 100 miliona eura kredita, koje banke ne mogu da naplate, vrati u kvalitetne koji će se uredno servisirati

CBCG i bankari
CBCG i bankari (Foto: Savo Prelević)

Zakon, čiji je cilj smanjivanje nivoa nekvalitetnih kredita (NPL) i podsticanje kreditiranja, banke ne primjenjuju, jer, kako kažu njihovi predstavnici imaju druge načine da smanjuju udio loših kredita u ukupnim. Za osam mjeseci od primjene zakona, koji je najavljivan  kao  spasonosno rješenje, nije potpisan nijedan ugovor.

Glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić rekao je “Vijestima” da nijesu sklapali ugovore sa kompanijama shodno Zakonu o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, jer su uspjeli da odgovornim i profesionalnim pristupom u odobravanju i praćenju kredita održe nivo NPL-a na zadovoljavajućem nivou.

Erste banka
Erste banka

Dodaje da o tome o čemu svjedoči i činjenica da trenutno imaju jedan od najnižih NPL pokazatelja u bankarskom sektoru.

Glavni izvršni direktor NLB banke Anton Ribnikar kazao je da u nastojanju da naplate svoja potraživanja po loše klasifikovanim kreditima primjenjuju različite pristupe u odnosu sa dužnicima koji pokazuju visok nivo kooperativnosti u procesu otplate kredita.

NLB banka
NLB banka

"Treba napomenuti da je ovim zakonom predviđeno da se finansijsko restrukturiranje može sprovesti samo za klijente klasifikovane u grupe 'B' i 'C' (kašnjenja do 90 dana u otplati). Praksa je pokazala da postoji izraženija potreba za sanacijom plasmana koji predstavljaju 'nekvalitetnu aktivu' (klasifikacione grupe 'C', 'D' i 'E', kašnjenja iznad 90 dana) za koje ovaj zakon nije primjenljiv", istakao je Ribnikar.

Glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke, Sabolč Horvat, kazao je da je CKB dala doprinos u izradi tog zakona, koji je poznat kao “Podgorički model”, ali on nije do sada dao očekivane rezultate.

CKB
CKB

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović naveo je da zbog strukture portfolia banke u kome nema puno NPL-a, ona ne učestvuje direktno u tom programu.

Hipotekarna banka
Hipotekarna banka

"Zainteresovani smo za uspjeh tog zakona jer bi se time popravila situacija u privrednom sektoru, smanjila zaduženost i ubrzao protok novca. To bi imalo pozitivnog efekta i na sve ostale banke”, rekao je Zaimović.

Glavni izvršni direktor Sosiete ženeral banke Miroslav Hiršl kazao je da Zakon može da bude od koristi za stabilizaciju problema loših kredita i samo ako su poslije restrukturiranja tokovi novca dužnika dovoljni za izmirenje svih njegovih obaveza koje dospijevaju u ugovorenom periodu.

Societe Generale
Societe Generale

"Sosiete ženeral banka u kontinuitetu ima relativno nizak nivo nekvalitetnih kredita, jedan od najnižih u bankarskom sistemu. To je rezultat dosljedne primjene svih pravila i metoda bankarske struke”, rekao je Hiršl.

Zakon nije počeo da se primjenjuje u praksi ni nikon osam mjeseci od njegovog usvajanja i nije sklopljen nijedan ugovor između banaka i firmi o vraćanju kredita po povoljnijim uslovima. Banke nijesu pojačale kreditnu aktivnost, a kamatne stope, prema ocjeni Centralne banke (CBCG) i dalje su visoke.

“Ne živim u ubjeđenju da ćemo ovim zakonom napraviti revolucionarne preokrete, ali da ćemo dati doprinos-hoćemo. Banke će izgubiti alibi za svoju neaktivnosti i visoke kamatne stope”, rekao je ministar finansija Radoje Žugić u aprilu prošle godine obrazlažući poslanicima Predlog zakona. Žugić je od primjene tog zakona očekivao i veće poreske prihode državi.

Firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita (NPL) država omogućava plaćanje poreskog duga na rate. Banka je u tim slučajevima oslobođena poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno ne plaća taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja.

Procjena je bila da će se primjenom Zakona omogućiti da se oko 100 miliona eura kredita, koje banke ne mogu da naplate od klijenata, vrati u kvalitetne kredite koji će se uredno servisirati.

“Prema podacima kojima raspolaže Centralna banka, od stupanja na snagu Zakona do sada nije bilo zaključenih ugovora o finansijskom restrukturiranju koji je baziran na tom zakonu. Sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su pojedinačno na relaciji banka-klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca u proces restrukturiranja”, rečeno je “Vijestima” u vrhovnoj monetarnoj instituciji. 

CBCG: Možda je bankama komplikovana procedura

Prema raspoloživim podacima CBCG o nivou NPL-a u ukupnim kreditima oni su na kraju oktobra bili 14,76 odsto. Na kraju 2014. godine njihov udio bio je 16,78 odsto. Iz CBCG navode da se udio NPL-a smanjio u proteklom periodu zahvaljujući propisima koje je vrhovna monetarna institucija donijela.

"Teško je procijeniti koji su razlozi da se banke i dužnici još ne opredjeljuju za pristupanje ovom modelu restrukturiranja. Razlozi se mogu tražiti i u tome što pojedini dužnici, kao potencijalni inicijatori restrukturiranja, ne mogu u potpunosti sagledati prednosti ovog vida restrukturiranja i u tom dijelu bi dobrodošla pojačana aktivnost asocijacija privrednika na prezentiranju prednosti koje ovaj vid restrukturiranja omogućava", ocijenili su u CBCG.

Dodaju da se banke u ovoj početnoj fazi postojanja Zakona radije opredjeljuju za provjerene modele restrukturiranja na individualnoj bazi, vjerovatno i zbog komplikovanije procedure koja se mora proći ako se restrukturiranje radi po pravilima utvrđenim zakonom.

Poslodavci: Likvidnost nije bolja

U Uniji poslodavaca “Vijestima” su kazali da od početka primjene zakona nijesu imali uvid u bilo kakve zvanične informacije koje se odnose na broj zainteresovanih preduzeća za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje, broj pokrenutih procedura, kao ni vrijednosti dugovanja po tom osnovu.

"Ono što se može naslutiti, sudeći po mjesečnim podacima  CBCG  o broju preduzeća sa blokiranim računima i ukupnom dugu, situacija sa likvidnošću firmi se definitivno ne mijenja nabolje, naprotiv. Istovremeno, iako procenat nekvalitetnih u ukupnim kreditima bilježi pad, skloni smo da vjerujemo da navedeni zakon i korišćenje mogućnosti koje pruža do sada i nije ispunio očekivanja” rekla je šef sektora za ekonomiju Ana Rašović.