Da pejzaž nije samo slika koju gledamo, već ogledalo koje odražava naš unutrašnji svijet, primijetio je Žan-Žak Ruso. Upravo je na tome istoričarka umjetnosti Petrica Duletić bazirala i dalje koncipirala ovogodišnje, 58. izdanje Hercegnovskog zimskog likovnog salona, čija je selektorka.
Prestižna manifestacija, koja predstavlja svojevrsni presjek aktuelnih istraživanja u regionalnoj umjetnosti, uvertira je u 56. Praznik mimoze. Tako će ovogodišnji Hercegnovski zimski likovni salon, na temu “Iskustvo pejzaža”, biti otvoren danas u 19 časova u Galeriji “Josip Bepo Benković”.
“Pejzaž nije samo prostor koji promatramo - on je prostor koji osjećamo, oblikujemo i tumačimo. Umjetnici koriste različite strategije da bi komentarisali i analizirali stvrnost - od eksplicitne kritike do suptilnih metafora. Ovim Salonom otvaramo pitanje: ‘Kakvo je danas iskustvo pejzaža?’... Moj cilj je bio da predstavim odgovore umjetnika kroz interdisciplinarne pristupe, kroz koje oni reflektuju i preispituju savremene društvene okolnosti”, rekla je u razgovoru za “Vijesti” selektorka Duletić.
Ona je, u tekstu za katalog Salona, podsjetila da je veza između umjetnosti i prirode duboka i trajna.
“Priroda je neiscrpni izvor inspiracije za umjetnike svih vremena, a njihova djela nam omogućuju da cijenimo ljepotu oko nas i razumijemo našu povezanost sa njom. Pejzaž, nekada shvaćen kao jednostavno prikazivanje prirodnog okruženja, u savremenoj likovnoj umjetnosti doživljava duboku transformaciju. Umjesto bilježenja stvarnosti, pejzaž postaje prostor za istraživanje složenih pitanja o našem odnosu prema prirodi, društvu, i samima sebi. Savremeni umjetnici često koriste pejzaž kao metaforu za opisivanje društvenih procesa, konflikata ili stanja. Umjetnost postaje sredstvo za angažovanje i djelovanje ljudi. Ona spaja umjetnost i život, ruši granice između umjetnosti i stvarnog života, čineći umjetnost relevantnom za savremeni svijet”, istakla je Duletić.
Ona kaže i da umjetnici često koriste pejzaž da bi istražili lična sjećanja i emocije u vezi sa određenim mjestima ili vremenima, te da pejzaž može biti izraz nacionalnog, ličnog ili kulturnog identiteta.
Publici u Herceg Novom predstaviće se 44 likovna umjetnika, od kojih je najviše njih iz Crne Gore, i to: Aldemar Ibrahimović, Anka Burić, Branislav Bane Sekulić, Dragan Karadžić, Duško Miljanić, Filip Janković, Gordana Kuč, Ivan Đurišić, Ivan Pejović, Ivan Šuković, Ivanka Vana Prelević, Jovo Petričević, Katarina Švabić, Krsto Andrijašević, Lena Nikčević, Nada Kažić, Nikolina Zuber, Milivoje Miško Babović, Milovan Miki Radulović, Olivija Ivanović-Strugar, Peko Nikčević, Roman Đuranović, Srđan Vukčević, Sreten Milatović, Svetlana Dragojević, Suzana Pajović, Tomo Pavićević, Vaso Nikčević, Vesna Bošković i Vesko Gagović.
Iz Srbije će svoja djela predstaviti: Marija Maša Jovanović, Marijeta Sidovski, Mišo Filipovac, Uroš Mirić, Željka Momirov i Nataša Škorić, iz Bosne i Hercegovine Nina Acković, Lejla Porobić i Sadko Hadžihasanović, dok iz Hrvatske dolazi Ivana Jovanović Trostmann. Tu je i Boris Borče Bogoevski iz Sjeverne Makedonije, a Dani Žbontar, Nataša Sedej i Paola Korošec iz Slovenije.
Žiri u sastavu: slikarka Dragana Mladenović, kustoskinja galerije “Josip Bepo Benković” Jasmina Žitnik i kustos u JU “Muzeji i galerije Podgorice” Miloš Marjanović, odlučivaće o tri nagrade, od čega su prve dvije novčane u iznosu od 1.400 i 1.000 eura, dok će trećenagrađeni dobiti pravo na samostalnu izložbu u Galeriji “Josip Bepo Benković” naredne godine.
Kada su tehnologije u pitanju, zastupljeni su: slikarstvo, crtež, kombinovane tehnike, skulptura, objekat, instalacija, grafika, umjetnička fotografija i video rad.
“Iako su poetike, rukopisi i interpretacije heterogeni, ipak se može reći da radovi kroz različit doživljaj pejzaža propituju savremeno vrijeme”, ističe Duletić i dodaje da savremeni umjetnici koriste različite medije kako bi izazvali razmišljanje o našem unutarnjem i njegovim odnosom sa vanjskim svijetom, a o svemu detaljnije govori za “Vijesti”.
Tema 58. Hercegnovskog zimskog salona glasi “Iskustvo pejzaža”. Šta Vas je inspirisalo i vodilo prilikom odabira i kako ova tema reflektuje savremeni trenutak u umjetnosti i društvu, ali i tradiciju i značaj Salona?
Prilikom poziva da budem selektorka Hercegnovskog zimskog salona imala sam na umu da bi najbolje bilo da odredim temu koja će definisati pravac izložbe i omogućiti koherentnost postavke. Tema “Iskustvo pezaža” za mene je bila inspirativna zbog mogućnosti predstavljanja različitih aspekata pejzaža, kao i ličnih i kolektivnih doživljaja prostora u savremenoj likovnoj umjetnosti. Pejzaž nije samo vizuelna scena, već doživljaj koji uključuje emocije, sjećanja i asocijacije. Ova tema reflektuje savremeni trenutak u umjetnosti i društvu na više nivoa, jer pejzaž više nije samo prikaz prirode, već slojeviti fenomen koji povezuje ekologiju, tehnologiju, identitet i percepciju prostora. Salon bi kao podnaslov mogao imati “Transformacija pejzaža: priroda, tehnologija i društvo”. Ovaj likovni salon je svojevrsni presjek aktuelnih istraživanja u umjetnosti i važan dio kulturnog života Herceg Novog.
Salon će okupiti 44 umjetnika iz različitih zemalja, različitih generacija, ali i poetika. Postoje li neke specifične razlike u njihovom pristupu i iskustvu kada je u pitanju “Iskustvo pejzaža” i kako ste koncipirali postavku?
Kriterijum po kojem sam vršila selekciju umjetnika podrazumijevao je one koji ne tretiraju pejzaž samo kao vizuelni motiv, već ga istražuju kao složeno iskustvo. U savremenom kontekstu to su umjetnici čiji radovi istražuju pejzaž u svjetlu savremenih pitanja, poput klimatskih promjena, ekološke svijesti, gubitka prirodnih prostora, urbanizacije. Zatim, migracije ljudi; kako pejzaži oblikuju kolektivni identitet, sjećanje i pripadnost. Još bih navela da su zastupljeni i radovi umjetnika koji otkrivaju lične ili introspektivne veze umjetnika sa pejzažima, bilo kroz sjećanja, snove ili meditativne procese, mentalni pejzaž. Neki umjetnici se izražavaju inovativnim tehnikama kroz video art i zvučnim pejzažem. Dakle, cilj mi je bio da predstavim klasični i savremeni pristup sjedinjujući na izložbi djela umjetnika koji se bave tradicionalnim prikazima pejzaža i onih koji pejzaž dekonstruišu ili interpretiraju u apstraktnim, nadrealnim ili konceptualnim formama. Takođe, imala sam na umu predstavljanje umjetnika različitih generacija, kako bih istražila razvoj pristupa temi pejzaža kroz vrijeme.
Na izložbi će biti djela u različitim medijima, od slikarstva do video arta. Kako ste pristupili kuriranju i postoji li neki dominantan vizuelni ili konceptualni pravac među radovima?
Iako su poetike, rukopisi i interpretacije heterogeni, ipak se može reći da radovi kroz različit doživljaj pejzaža propituju savremeno vrijeme. Jako sam zadovoljna odgovorom umjetnika na temu. Bio je izazov pronaći zajedničke niti koje povezuju različite umjetničke izraze u jednu smislenu cjelinu. Naravno, kao kustoskinja, nastojala sam da u postavci pronađem ravnotežu između tih različitih umjetničkih izraza. Savremena likovna umjetnost omogućava umjetnicima da stvaraju u različitim medijima i tehnikama, stvarajući inovativne i nekonvencionalne pejzaže.
Savremeni pejzaž je dinamičan, složen i često provokativan. Kroz umjetnost, pejzaž postaje ogledalo našeg vremena, reflektujući naše strahove, nade, težnje i potencijale. Pejzaž često nosi dublje značenje i služi kao moćno sredstvo za izražavanje ideja, emocija i iskustava. Kroz istoriju, umjetnici su koristili pejzaž kako bi simbolizovali različite aspekte ljudskog života, od ličnih iskustava do univerzalnih tema. Takođe, kroz istoriju umjetnosti, svjedoci smo promjene u percepciji pejzaža.
Koliko je u procesu selekcije i koncipiranja izložbe bilo važno pitanje komunikacije između umjetničkih djela? Da li ste primijetili da neka djela međusobno vode posebno snažan dijalog?
Kroz temu “Iskustvo pejzaža” željela sam da predstavim na koji način umjetnici doživljavaju pejzaž u svom radu. Ova poveznica trebalo bi da naglasi međusobnu vezu njihovih umjetničkih izraza, bez obzira na različite medije ili umjetnički izraz, da pruži cjelovit pogled na temu. Kada umjetnici obrađuju istu temu, njihova djela mogu komunicirati kroz sličnosti i razlike u pristupu.
Da li i na koji način odabrani radovi referišu na savremene društvene okolnosti, ima li među njima određenog angažmana i šta ste Vi kao selektorka željeli da poručite “Iskustvom pejzaža”?
Savremena umjetnost često reflektuje aktuelna društvena, politička i ekološka pitanja. Pejzaž nije samo prostor koji promatramo - on je prostor koji osjećamo, oblikujemo i tumačimo. Umjetnici koriste različite strategije da bi komentarisali i analizirali stvrnost - od eksplicitne kritike do suptilnih metafora. Ovim Salonom otvaramo pitanje: “Kakvo je danas iskustvo pejzaža”? Moj cilj je bio da predstavim odgovore umjetnika kroz interdisciplinarne pristupe, kroz koje oni reflektuju i preispituju savremene društvene okolnosti.
Hercegnovski zimski likovni salon već decenijama donosi presjek aktuelnih umjetničkih istraživanja. Šta mislite, u kojoj mjeri on oblikuje i podstiče umjetničku scenu u Crnoj Gori i regionu? Pored toga, kakav položaj sama manifestacija zauzima i u kom pravcu bi trebalo da se razvija?
Kao jedan od važnih umjetničkih događaja u Crnoj Gori, Hercegnovski zimski likovni salon predstavlja prostor za prezentaciju savremenih umjetničkih tendencija i dijalog između umjetnika različitih generacija. Njegova geografska lokacija u Herceg Novom, gradu sa bogatom umjetničkom tradicijom, dodatno doprinosi njegovoj ulozi u kulturnom identitetu naše zemlje. Salon ne okuplja samo umjetnike iz Crne Gore, već uključuje i učesnike iz zemalja okruženja, pa time doprinosi kulturnoj razmjeni i jačanju umjetničke scene na regionalnom nivou, kao i podsticanje savremenih umjetničkih praksi.
Imate li neka očekivanja u susret izložbi ili od samog događaja, šta on donosi?
Ovaj Salon kroz temu ima i sociološku komponentu, društvenu angažovanost, otvara pitanje održivog razvoja, mogućnost interakcije između umjetnika i publike. Hercegnovski zimski likovni salon poziva na dijalog o pejzažu kao prostoru sjećanja, promjene i kritike - o prostoru koji neprestano osluškujemo i preoblikujemo. Sa estetske strane “Iskustvo pejzaža” otvara polje vizuelnih istraživanja u savremenoj umjetnosti.
Umjetnost postaje sredstvo za angažovanje i djelovanje ljudi
Kako vidite budućnost pejzaža kao umjetničkog izraza - da li on ostaje tradicionalni motiv ili se transformiše u polje eksperimentalnih, konceptualnih i kritičkih praksi?
Veza između umjetnosti i prirode je duboka i trajna. Priroda je neiscrpni izvor inspiracije za umjetnike svih vremena, a njihova djela nam omogućuju da cijenimo ljepotu oko nas i razumijemo našu povezanost sa njom. Pejzaž, nekada shvaćen kao jednostavno prikazivanje prirodnog okruženja, u savremenoj likovnoj umjetnosti doživljava duboku transformaciju. Umjesto bilježenja stvarnosti, pejzaž postaje prostor za istraživanje složenih pitanja o našem odnosu prema prirodi, društvu, i samima sebi. Savremeni umjetnici često koriste pejzaž kao metaforu za opisivanje društvenih procesa, pojava ili stanja. Umjetnost postaje sredstvo za angažovanje i djelovanje ljudi. Ona spaja umjetnost i život, ruši granice između umjetnosti i stvarnog života, čineći umjetnost relevantnom za savremeni svijet.
Pejzaž u umjetnosti sve više postaje eksperimentalno i kritičko polje, iako tradicionalni motiv ostaje prisutan. Njegova budućnost leži u spoju digitalnog i fizičkog, lokalnog i globalnog, konceptualnog i estetskog. U zavisnosti od umjetničkog konteksta, pejzaž može biti sredstvo kontemplacije, društvene kritike ili tehnološkog eksperimenta.
Bonus video:
