Intrigantna i posebna ličnost. Umjetnik kojeg nikada, ma koliko da su kritičari nastojali i težili da ga ukalupe i uklope u neke stilove, pravce i načine rada, nisu to uspjeli, što je pokazatelj da to ni ne treba raditi. To je Dado.
Tako jednog od najvećih crnogorskih slikara i umjetnika uopšte, Miodraga Dada Đurića ukratko Vijestima opisuje istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, kustoskinja impozantne izložbe “Anđeli iz Crne Gore”, koja je u ponedjeljak veče otvorena u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU).
“Samom ovom postavkom može se vidjeti koliko je njegovo djelo raznoliko, koliko je ono uvijek svježe, intrigantno i privlačno, otvoreno za nova tumačenja i razumijevanja i koliko zapravo tek predstoji posla na njegovom istraživanju, kontekstualizovanju, a možda i razumijevanju u nekom novom svjetlu”, sumira Dabović Pejović.
Izložbu je pred više stotina posjetilaca iz svih sfera društva, zvanično otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon što su se prisutnima obratili predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković i kustoskinja. Postavka je realizovana u saradnji sa Fondacijom “Luča Artis” iz čije zbirke potiču predstavljena djela, a u pitanju je kolekcija nastala predanošću i strašću Novice Jovovića, predsjednika Fondacije.
Dabović Pejović je istakla da je velika strast Novice Jovovića prema umjetnosti, a naročito prema Dadovom djelu, proizašla iz želje da se “ovom istinskom geniju obezbijedi mjesto koje zaslužuje i u istoriji umjetnosti Crne Gore”, što je rezultiralo zbirkom koja broji više od stotinu predmeta.
Na izložbi je predstavljeno oko 55 Dadovih djela koji pružaju uvid u skoro sve njegove stvaralaške etape i medije, tako da ljubitelji njegovog djela u Crnoj Gori konačno imaju priliku da se sretnu sa tim neponovljivim djelom koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bilo da izaziva nelagodu ili divljenje, dodala je kustoskinja.
“U centralnom prostoru galerije su uglavnom slike koje su raspoređene tako da pružaju jednu vrstu etapnog pogleda na te, nazovimo ih, faze Dadovog stvaralaštva, iako je to teško nazvati tako. Posebno za ovu priliku je uključen hol galerije, koji je integrisan u galerijski prostor, kao ravnopravan. U holu su radovi velikih formata, koje je teško smjestiti, koji zahtijevaju svoj prostor, zbog čega se ta priča prosto nametnula kao potpuno opravdana. S druge strane, u prostoru galerije smo napravili dva kabineta da bi se u njih smjestili radovi na papiru i kolaži, upravo sa idejom da ta priča o kabinetima, priča o istraživačima, o naturalistima koji su njega inspirisali za recimo seriju “Bifon” ili mnoge druge serije, da kad uđete u te kabinete osjetite jednu vrstu tjeskobe ili nelagode, a da vas u stvari to Dadovo djelo obuzme sa svih strana i da vas ta snažna emocija obuhvati i da se onako nasamo sa njim suočite, pa kako ga doživite, svako za sebe”, priča Dabović Pejović vodeći kroz postavku.
Kustoskinja je istakla nadu da će ovo biti prvi od koraka ka vraćanju Dada Đurića na mjesto koje mu pripada u Crnoj Gori, a pored ostalih, tu je i inicijativa da ova kolekcija postane javno dobro, što je pozdravio i Milatović.
“Konkretni koraci za to, na početku bi trebalo da budu usmjereni upravo na predstavljanje ove kolekcije trajno, i to u vidu javne fondacije koja je prilika, odnosno mjesto, da se ta djela učine dostupnim ljubiteljima umjetnosti, istraživačima, teoretičarima, u obrazovne svrhe, ali i da se, zahvaljujući ovako bogatoj kolekciji, napravi veza sa srodnim institucijama, ne samo u regionu, nego i u Francuskoj, budući da Francuska odavno njeguje i poštuje Dadovo djelo. Za početak to, a u nekoj daljoj perspektivi, potrebno je učiniti velike napore, okupiti stručne, relevantne teoretičare, istraživače, poznavaoce Dadovog djela koji će udruženim snagama raditi na jednoj ozbiljnoj publikaciji, da ne kažem monografiji, koja bi to dijelo konačno objedinila, barem onoliko koliko je moguće s obzirom da je rasuto svuda po svijetu i da je taj opus toliko veliki da ga je teško pobrojati”, izdvaja tek dio istoričarka umjetnosti naglasivši da djela ne treba otkupiti, jer ih je Novica Jovović već nekoliko decenija pažljivo prikupljao sa željom da ona ostanu na jednom mjestu, da ostanu (u) Crnoj Gori i, ako se okolnosti steknu, da postanu trajno dostupna crnogorskoj javnosti.
Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama, izloženi u postavkama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće teško pitanje, konstatuje Milatović.
“Da li je odnos države Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o tome. Dado je svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu zemlju širom svijeta. I na tome će mu Crna Gora biti vječno zahvalna. Ali, dragi prijatelji, zaista je vrijeme da mu se odužimo za to kako i dolikuje.
Njegovo ime i njegovo djelo to zaslužuju”, istakao je Milatović sa željom da crnogorske i obrazovne i institucije kulture u narednom periodu posvećenije nastave sa izučavanjem i promocijom djela Miodraga Dada Đurića.
Predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, podsjetio je na bogatu biografiju Miodraga Dada Đurića ističući da je ova izložba prilika da se oda počast njegovom životnom putu i jedinstvenom doprinosu svijetu umjetnosti.
“Imamo priliku da uronimo u dio Dadovog svijeta, da istražimo zamene detalje njegovih kompozicija, da dešifrujemo simboliku ugrađenu u njegove slike i da se upustimo u koštac sa dubokim pitanjima koje Dado postavlja o životu, smrti i prirodi postojanja... Dadova umjetnost može biti čak i uznemirujuća, a upravo ta nelagodnost čini njegovo djelo uvjerljivim. Ona suočava sa mračnim aspektima sebe i svijeta oko nas, prisiljavajući nas da pogledamo ispod površine i da se angažujemo sa dugim, često neugodnim istinama koje leže ispod površine. Dadovo djelo je duboko, to je izraz njegove lične i jedinstvene perspektive, prozor u njegov unutrašnji svijet, svijet naseljen i ljepotom i užasom. To je svijet koji je istovremeno zadivljujući i uznemirujući. Svijet koji ostaje sa vama dugo nakon što napustite galeriju”, rekao je Stanković i dodao da je izložba “Anđeli iz Crne Gore” još jedno svjedočanstvo Dadovog trajnog uticaja na svijet umjetnosti.
Izložba fotografija Dominga Đurića u galeriji “F64”
Kustoskinja Mirjana Dabović Pejović podsjetila je da je izložba otvorena za posjetioce do 24. aprila, a da će tokom narednog perioda biti organizovani i različiti prateći programi.
“Između ostalog, tu je i izložba fotografija Dominga Đurića, Dadovog pastorka. Izložba će biti otvorena početkom marta u fotografskoj galeriji F64, a gdje ćemo biti u prilici da vidimo Dada iz jednog drugog ugla, ne samo kroz njegove portrete, već i kroz fotografije ateljea u Eruvalu, života i te neke energije koja je bila svojstvena čitavom tom prostoru”, najavila je ona.
Postavka je realizovana u saradnji sa Fondacijom “Luča Artis” iz čije zbirke potiču predstavljena djela, a u pitanju je kolekcija nastala predanošću i strašću Novice Jovovića, koji vodi fondaciju
Bonus video:
