Predstavljanjem knjige „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića sinoć u Zagrebu obilježeno je i dvadeset godina saradnje crnogorskog književnika i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske koja je knjigu objavila u saradnji sa Maticom crnogorskom.
O onome što sadrži knjiga govorio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je izdvojio da je Radulović ukazivao „na opasnosti po crnogorski nacionalni i državni identitet od nesmetanog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na propagiranju velikosrpskog nacionalizma, hegemonizma i ideologije svetosavlja kao svojevrsnog etnofiletizma.“
"Nakon ove Radulovićeve knjige nekima će biti jasnije zašto je izostao snažniji obračun s nasljeđem 90-tih, kao i zbog čega civilizacijski i kulturno superiorna ideja crnogorske nezavisnosti s proevropskom orjentacijom, koja je na referendumu pobijedila retrogradnu i hegemonističku srpsku ideju, nije do 2020. godine porazila takve anahrone i u vrijednosnom pogledu inferiorne političke snage, svodeći ih na prihvatlljivu mjeru i postotak koji im ne bi omogućio važniju političku i društvenu ulogu“, objasnio je Ivanović.
"Uprkos svemu Matica crnogorska je istrajala kao kulturni pokret osnovan sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest. Zato kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao odlučujuću za izgradnju društva ali i pojedinca kao slobodnog i samosvjesnog. Tom cilju je od devedesetih godina težio i Dragan Radulović. Najprije za vrijeme studija sarađujući u nedjeljniku 'Monitor'. Radulović od tad, javnim istupima ali i književnošću, uporno govori i podsjeća na nerazriješene crnogorske traume iz bliske i one malo dalje prošlosti, odsustvo odlučujućeg nivoa potrebne intelektualne slobode i građanske hrabrosti, ali i nacionalnu neosviješćenost", rekao je Ivanović.
Prema politikologu Danilu Iveziću, neodvojivost autora „Sidrišta u vremenu“ i Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske je nesporna.
"S Maticom crnogorskom smo prolazili zajedno kroz povijest vraćanja Crne Gore sebi i na međunarodnu pozornicu suverenih država. Od 2001. godine kada su nakon deset godina obnovljene pokidane veze na kulturnom planu, dvije države, susretom predstavnika Matice crnogorske i Matice hrvatske na razini predsjednika i tajnika, u organizaciji NZCH, preko 2002. godine kada smo na Lučindanskim susretima predstavili knjige 'Vlaho Bukovac i Crna Gora' i 'Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori'; zatim izložbe '80 godina 13. jula – godine ponosa i prkosa', izabranih djela Branka Banjevića 'Glasovi' i 'Osvrti'; i još na desetine naslova i zajedničkih programskih aktivnosti su rezultat višedecenijske suradnje NZCH i Matice crnogorske", rekao je Ivezić.
Politikolog Dragutin Lalović, koji je napisao pogovor ovom izdanju, Dragana Radulovića naziva vitezom crnogorske ideje.
On je razložio i razvoj Matice crnogorske sve do programa „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“.
"Na čelo Matice crnogorske 2013. godine sa novim programom dolazi i Dragan Radulović; on je taj Evropljanin, on je je taj koji ima jedan optimistično-skeptični odnos prema Evropi, upravo onakav kakav Evropi treba. Dakle, ne srljaj u Evropu nego se pitaj čime Crna Gora može doprinijeti Evropi, šta je to u crnogorskoj tradiciji, u etičkim vrijednostima čojstva i junaštva što može pridonijeti boljoj Evropskoj uniji" – objasnio je Lalović.
Radulović je zahvalio govornicima na razumijevanju i podršci.
"Ja sam sebi zadao jednu obavezu i nje sam se pridržavao, da svaki intervju pišem s namjerom, ozbiljnošću i oštrinom, da bih ga jednog dana mogao objaviti u knjizi", rekao je Radulović i dodao da je važno uložiti trud u javne angažmane.
"Nema veze ko će da čita. Neko uvijek čita. Najbolje čitaju oni za koje i ne znamo da su pročitali, oni koje i ne pitamo jesi li pročitao i kako ti se sviđa, koje ne poznajemo, ali na koje imamo nešto do čega je meni takođe bilo stalo u tom javnom angažmanu a to je podsticaj, impuls da razmišljamo zajedno o nekim bitnim stvarima za političku zajednicu. Ja ne znam toga čovjeka koji razmišlja zajedno sa mnom, ali moj intelektualni zadatak je da mu dam najbolje argumente koje mogu da dam i da ga podstaknem da on samostalno razmišlja o tome, da se usaglašava sa mnom, da se protivi onome što ja kažem, ali da jednostavno neka tema, za koju smatram da je političkoj zajednici značajna, postane značajna i za njega", zaključio je Radulović.
Bonus video:
