Podgorica će sjutra, u organizaciji Ambasade Republike Turske u Crnoj Gori, ugostiti jedinstveni Mobilni muzej posvećen bitkama na Galipolju/Čanakalama. Ova izložba, smještena u specijalno dizajniranom kamionu, dugom 17 metara, omogućava posjetiocima da kroz interaktivne prikaze, video-projekcije i autentične eksponate dožive ključne trenutke jednog od najvažnijih događaja iz Prvog svjetskog rata. Muzej će u Podgorici biti postavljen na prostoru nekadašnjeg starog Gradskog saobraćaja u Ulici Mitra Bakića, u neposrednoj blizini željezničke i autobuske stanice.
Turska je u danima iza nas obilježila sjećanje na 18. mart 1915, trenutak prekretnice velike višemjesečne pomorske bitke kod Čanakala (kako Turci nazivaju bitku na poluostrvu Galipolje, po primorskom gradu na desnoj strani Dardanela, sa maloazijske strane) između turske vojske i udruženih snaga Antante, započete u namjeri da se zauzme tadašnja osmanska prijestonica Istanbul i tako uspostavi saveznička kontrola nad strateškim moreuzima Bosforom i Dardanelima. Nakon mornaričkog poraza, Antanta se koncentriše na iskrcavanje kopnene vojske. Od kasnog proljeća do rane jeseni 1915, na Galipolju, vode se žestoke borbe, bilo je mnogo žrtava - oko pola miliona - ali Turci su se odbranili i, na kraju, pobijedili. Ključna ličnost trijumfa osmanske vojske u ovoj bici bio je Kemal-paša, koji će ubrzo postati poznatiji kao Ataturk, otac moderne, sekularne Turske. Iako je Turska ovaj rat izgubila, trijumf na Galipolju utro je put Ratu za nezavisnost i rođenju Republike Turske.
Danas se na Galipolju nalaze brojni spomenici i grobovi nastradalih u ratnom vihoru. Svake godine 25. aprila tu se održava komemoracioni skup u čast poginulih vojnika, sa obje strane. Upravo je ta vrlo specifična i duboko humana kultura sjećanja i poštovanja svih žrtava, bez obzira na to da li su britanske, francuske, australijske, novozelandske ili turske, ono što odlikuje stanovnike Turske. Oblikovanju takvog odnosa sigurno su uveliko doprinijele i Ataturkove riječi iz 1934. godine: “Heroji koji su prolili krv i izgubili živote...sada leže u prijateljskoj zemlji. Zato, počivali u miru. Za nas nema razlike između džonija i mehmeta, oni sada leže jedan kraj drugog u našoj zemlji...Izgubivši svoje živote u našoj zemlji, oni su takođe postali naši sinovi...”.
Prema riječima kustosa izložbe, Engina Karataša, glavna svrha izložbe jeste da herojsko nasljeđe i istorijski značaj galipoljske/čanakalske kampanje približi široj javnosti, posebno onima koji možda nemaju priliku da posjete stvarna ratišta.
“Putujući širom Turske, a sada i van njenih granica, izložba ima za cilj da podstakne nacionalnu svijest, očuva istorijsko pamćenje i prenese duh jedinstva, žrtve i istrajnosti koji su obilježili ovaj presudni trenutak u turskoj i svjetskoj istoriji”, kazao je Karataš “Vijestima”.
Kako dizajn i interaktivna priroda izložbe doprinose razumijevanju istorije Prvog svjetskog rata i istorije Republike Turske kod posjetilaca?
Dizajn izložbe uključuje realistične video-prikaze, autentične, kao i replike artefakata, uz hronološki strukturirano pripovijedanje. Ovakav pristup omogućava posjetiocima da osjete emocionalnu i istorijsku dubinu kampanje, da shvate njen uticaj na Prvi svjetski rat i da prepoznaju njenu ključnu ulogu u konačnom osnivanju Republike Turske. Interaktivne i vizuelne komponente čine istoriju pristupačnom i bliskom, naročito mlađim generacijama.
Na koje načine izložba promoviše sjećanje i istorijsku svijest o ovoj bici?
Prikazivanjem originalnog i vjerno rekonstruisanog ratnog materijala, uniformi i ličnih priča sa prve linije fronta, izložba stvara opipljivu vezu između prošlosti i sadašnjosti. Teme poput “Otadžbina nas zove” i “Oni koji su zaustavili pakao svojim grudima” izazivaju snažne emocionalne reakcije, dodatno naglašavajući važnost sjećanja. Mobilna priroda muzeja osigurava da ove priče dopru do široke i raznolike publike, doprinoseći kolektivnoj istorijskoj svijesti i odavanju počasti onima koji su služili.
Koliko vam je kao organizatorima važno, i zašto, da izložba bude predstavljena u Podgorici i Crnoj Gori uopšte? U kojim je još zemljama ova izložba bila predstavljena?
Predstavljanje izložbe u Podgorici i širom Crne Gore predstavlja značajan korak u jačanju kulturne diplomatije i zajedničkog sjećanja. Kampanja na Galipolju uključivala je vojnike iz mnogih zemalja, uključujući i one sa Balkana, čineći ovu istoriju zajedničkim nasljeđem. Međunarodnim predstavljanjem izložbe jačaju se veze među narodima i ističe posvećenost Turske miru, obrazovanju i očuvanju zajedničke istorije. Prije Crne Gore, Mobilni muzej je uspješno predstavljen na Kosovu i u Albaniji, gdje je izazvao veliko interesovanje i angažman lokalnih zajednica. Nakon Crne Gore, planirane destinacije su redom: BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija i Bugarska,nastavljajući našu misiju dijeljenja ove značajne istorije sa susjedima i međunarodnim partnerima.
Koji su obrazovni elementi istaknuti u izložbi i kako oni doprinose očuvanju kulture sjećanja na ove događaje?
Izložba stavlja akcenat na hronološko pripovijedanje, tematski kurirane sekcije i visokokvalitetan multimedijalni sadržaj kako bi istorijske činjenice bile prenesene na zanimljiv i edukativan način. Uključuje detaljna objašnjenja vojne strategije, života vojnika i društveno-političkih posljedica kampanje. Obrazovni materijali su osmišljeni tako da budu pristupačni široj publici, ali i učenicima, čime se obezbjeđuje međugeneracijsko učenje. Očuvanjem artefakata i priča u pristupačnom i mobilnom formatu, izložba igra ključnu ulogu u očuvanju kulturnog pamćenja i istorijskog razumijevanja.
Bonus video:
