Pozorišno remek-djelo u službi dviju svetinja - istine i pomirenja

Pozorišno remek-djelo, kako je predstavu "Smrt u Dubrovniku", podgoričkog Dramskog studija "Prazan prostor", opisao žiri 35. Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani" u Splitu, osvojila je nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju renomirane pozorišne manifestacije. Pored glavne, predstava je osvojila i nagradu za dramaturgiju koja je pripala Anji Pletikosa.

Predstava u režiji Petra Pejakovića zasnovana je na iskazima svjedoka opsade Dubrovnika 1991. godine, kao i na arhivskom materijalu i rezultat je trogodišnjeg rada. Umjetnički kvalitet, ali i društveno-politički angažman fantastičnog tima, prepoznala je i hrvatska publika, mediji, pozorišna kritika, ali i žiri festivala koji "Smrt u Dubrovniku" vidi kao "pozorišno remek-djelo".

Nezaboravan tekst, studiozna dramaturgija, nadahnuta režija koja pršti od kreativnih rješenja i veličanstvena glumačka izvedba čine „Smrt u Dubrovniku“ predstavom koja je dvostruka pobjednica – jer ni potresna povijesna tema ni antologijska izvedba predstave zasigurno neće pasti pod prašinu zaborava", naveo je žiri, između ostalog, u obrazloženju glavne nagrade

"Asketska posvećenost pronalaženju informacija o mučnoj temi opsade Dubrovnika rezultirala je rijetko viđenim pozorišnim remek-djelom. 'Smrt u Dubrovniku' predstava je u kojoj su svi saradnici potpuno beskompromisni i izloženi, ranjivi i ranjeni, laka meta za još jedno preispitivanje istorije koje je zbog osjetljivosti teme moglo završiti podjelama i gorčinom. Međutim, orijentacija kreativnog tima u službi je dviju svetinja - istine i pomirenja. Nezaboravan tekst, studiozna dramaturgija, nadahnuta režija koja pršti od kreativnih rješenja i veličanstvena glumačka izvedba čine „Smrt u Dubrovniku“ predstavom koja je dvostruka pobjednica - jer ni potresna istorijska tema, ni antologijska izvedba predstave, zasigurno neće pasti pod prašinu zaborava", naveo je žiri u obrazloženju glavne nagrade.

Nagrada za dramaturgiju predstave, žiri je dodijelio Anji Pletikosa uz obrazloženje da "iza dramaturgije 'Smrti u Dubrovniku' stoji ozbiljan istraživački rad, godine prikupljanja ličnih i arhivskih materijala, izuzetan osjećaj za vrijednost umjetničkog teksta, ali i neophodnost živih tekstova stvarnih svjedoka napada na Dubrovnik".

"Od intervjua do poezije, od zaljubljenoh mladića u paklu granatiranja do Ujevićeve 'Svakidašnje jadikovke', Anja Pletikosa pronašla je savršenu mjeru u dramaturgiji koja pokazuje studioznost, ljubav i poštovanje prema poslu čiji je krajnji rezultat umjetnički proizvod vrijedan divljenja", navodi se u obrazloženju.

O nagradama "Marul" odlučivao je stručni žiri u sastavu: glumica, pozorišna pedagoškinja i rediteljka Neva Rošić; reditelj Ivan Leo Lemo; profesorica, autorka i pozorišna kritičarka Magdalena Mrčela; dramaturškinja i dramska spisateljica Nikolina Rafaj i scenograf Ozren Bakotić.

Pored struke, i publika 35. Marulićevih dana je prepoznala značaj i kvalitet predstave crnogorskog tima. Nakon izvedbi, publika je ocjenjivala predstave ocjenama od 1 do 5. Najveću prosječnu ocjenu od 4,85 dobila je predstava "Nije pas beštija" Gradskog kazališta lutaka Split, dok je drugo mjesto, s ocjenom 4,76 zauzela upravo "Smrt u Dubrovniku" Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice.

Predstava "Smrt u Dubrovniku" realizovana je u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, u okviru projekta "Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Uloge u predstavi tumače Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.

Dramaturškinja je Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković, a scenografkinja Ivanka Vana Prelević, producentkinja Marija Backović. Tim upotpunjuju i asistenti na projektu: Bogdana Kostić, Milana Matejić, Andrija Rašović, organizatori Ognjen Sekulić, Sergej Pavlović, Sreten Milošević, grafička dizajnerka Ivana Vujošević, Krsto Vulović koji je radio fotografije.

Projekat je obuhvatio više faza: ciklus radionica i intervjua sa ratnim veteranima koji su bili učesnici ratnih dešavanja na teritoriji Dubrovnika tokom 1991/1992 godine, razgovore stručnih lica sa srednjoškolcima u više crnogorskih opština na temu informisanosti, znanja, istorijskih činjenica i suočavanja sa prošlošću, javne tribine, zatim i publikaciju dijela materijala kao pisani trag o svjedočanstvima, a proces nastanka zabilježio je filmski reditelj Mladen Ivanović.

S obzirom na sve, ovo umjetničko, dokumentarističko, angažovano i pedagoško, teatarsko ostvarenje predstavlja rijedak i jedinstven pokušaj da se u crnogorskoj pozorišnoj produkciji tema zaboravljenog ili marginalizovanog ratnog nasljeđa izvuče iz sjene i postavi u središte javnog diskursa, hvatajući se u koštac s tragedijama i besmislom kao svjedočanstvom tragičnog perioda. Predstava je podsjetila na učešće Crne Gore u takozvanim “dešavanjima devedesetih”, konkretno u napadu na Dubrovnik, te scenski oživjela ono što se nerijetko potiskuje... Tako je ovo djelo istovremeno i kulturno-umjetnički događaj, ali i poziv na odgovornost, ne samo prema prošlosti i žrtvama, već i prema budućnosti i novim generacijama.

Iako je u Crnoj Gori doživjela svega nekoliko igranja, predstava se tražena po regiji, a najavljeno je i da će 9. maja biti izvedena u Sarajevskom ratnom teatru u Sarajevu, u 19 časova.