„Nikšić kao grad uspijeva da ne kopira, nego da stvara u ovom vremenu, u 21. vijeku, ne oslanjajući se samo na svoju bogatu tradiciju, već i na mlade ljude. To je onaj recept koji treba kao društvo da primijenimo da bi Nikšić i Crna Gora napredovali, ne samo u ovoj, nego i u svim drugim oblastima“, poručio je Marko Kovačević, otvarajući četvrti „Karneval romana“ u Nikšiću, manifestaciju koja će tokom četiri dana okupiti značajna imena savremene književnosti.
I ne samo književnosti – manifestacija koja je koncipirana u skladu sa sloganom „Otvoreni grad“, pod kojim se odvija kandidatura Nikšića za Evropsku prestonicu kulture 2030. godine, ove godine ima i dodatne segmente koji upotpunjuju pojam karnevalizacije, poput filmskog programa i karnevalske povorke, ali i pokazuje otvorenost grada i kulture i zajedničko djelovanje .
Kovačević je istakao da je u kontekstu kandidature Nikšića za titulu Evropske prestonice kulture „Karneval romana“ jedna od manifestacija koja je od samog početka prepoznata kao potencijal koji se može nadograditi i razviti u nešto autentično, nešto što nema pandana u drugim gradovima Evrope i što će doprinijeti, kako očekuje, da Nikšić osvoji pomenutu titulu.
„U znaku slogana 'Otvoreni grad', ovogodišnji program nagovještava ono što kultura treba da bude u svakom gradu – prostor slobode, dijaloga, igre i preobražaja, prostor u kojem se različiti glasovi ne poništavaju već pažljivo slušaju, dopunjuju i dijalogiziraju“, kazala je Jelena Jovanović Nikolić, generalna direktorica za kulturno i umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore.
Kako je istakla, „Karneval romana“ je svečanost književnosti, otvoren poziv na učešće i na čitanje, na pisanje i tumačenje, manifestacija koja na jedinstven način spaja književnost, grad, umjetnost, kulturu i zajednicu.
„Otvorenost nije administrativna odluka, već etičko i kulturno načelo. To je odlučnost da se kultura ne gradi samo u ustanovama, već i na trgovima, u dijalogu, u smjenjujućim perspektivama, ali i prilika da se grad razumije kao mreža glasova, sjećanja, tijela i priča. Zato je Nikšić u ovoj manifestaciji više od geografije – on je tekst koji se čita, pozornica koja diše, prostor u kojem se i prošlost i budućnost oblikuju u sadašnjem činu kulturne odluke“, rekla je Jovanović Nikolić ističući da je posebno značajno što manifestacija uključuje autore i umjetnike iz više crnogorskih gradova, kao i goste iz regiona, čime se stvara prostor za trajnu saradnju, kulturnu razmjenu i novu perspektivu gradske kulture.
Tatjana Đurišić, predsjednica Savjeta Biblioteke „Njegoš“, i idejni tvorac pomenute manifestacije, kazala je da iako za Nikšić uglavnom govore kako je industrijski grad, „Karneval romana“ pokazuje da je kultura u Nikšiću izuzetno razvijena i da je grad pod Trebjesom nasljednik „ispitivačke, ničeanske linije književnosti“.
„Opet smu tu da slavimo veselu relativnost svega. To je sama suština karnevala. On se ruga centrima moći, smrti, svemu onome što nas zastrašuje. Zato je karnevalska energija tako moćna, jer je to energija obnavljanja“, rekla je Đurišić.
Govoreći o izuzetnosti Miodraga Bulatovića, kazala je da je on bio antiratni pisac, da se „obračunavao“ i sa lijevim i sa desnim ideologijama, kao i da su pisci poput njega rijetki.
„Ova manifestacija i grad Nikšić stoje tu da se bore protiv podaništva, protiv idolopoklonstva, protiv svega onoga što usporava duh i kretanje duha“, kazala je predsjednica Savjeta Biblioteke, poručujući da ne zaboravimo da smo najbolji onda kad se bunimo.
Prema riječima Đorđija Đukanovića, direktora Biblioteke, željeli su da ovogodišnjim izdanjem „Karnevala“, u skladu sa sloganom pod kojim se odvija kandidatura Nikšića za Evropsku prestonicu kulture, poseban akcenat stave na međusobno povezivanje i saradnju – kako između Nikšića i drugih gradova, tako i unutar same lokalne zajednice.
„Na ovaj način 'Karnevalom' potvrđujemo da su umjetnost i kultura način izgradnje zajedništva, prijateljstva i onog mosta koji nas spaja sa Evropom, svijetom i, što je najvažnije, jedne s drugima. Želim da ’Karneval romana' nastavi svoj život kao kulturno-umjetnička manifestacija na kojoj se ukrštaju drumovi književnosti i umjetnosti, gdje se tka mreža saradnje, a nagradom 'Miodrag Bulatović' njeguju korijeni našeg kulturnog identiteta. Neka ta tri pravca – drumovi koji nas povezuju, mreža koja nas osnažuje i korijeni koji nas utemeljuju – i ubuduće budu osnova svakog našeg kulturnog nastojanja“, poručio je Đukanović.
Prema riječima Mitra Baraća, direktora lokalne Turističke organizacije, pravi je momenat da se svi ujedine oko kandidature za Evropsku prestonicu kulture, a „Karneval romana“ je upravo to i uradio.
„Svi smo se potrudili da program bude drugačiji i malo vidljiviji nego ranije i da pokažemo saradnju svih nas. Iskoristiću priliku da pozovem sugrađane i ljude širom Crne Gore da posjete Nikšić naredna tri dana, jer imamo jedan jako kvalitetan i raznovrstan program“, poručio je Barać.
Nemanja Popović, koordinator Kancelarije Nikšić – Evropska prestonica kulture 2030, istakao je da u Evropi nema mnogo sličnih formata, što pokazuje koliki potencijal „Karneval romana“ ima.
„Cilj nam je da svaki kulturni događaj izdignemo na veći nivo i da dobije međunarodnu i evropsku dimenziju. Drago mi je što su sve institucije uvezane oko ove manifestacije i cilj je da se svake godine trudimo da ’Karneval romana’ raste i razvija se, kako bi do 2030. dobio prefiks ’evropski’ – da postane Evropski karneval romana, koji će privući evropsku publiku i partnere iz cijele Evrope. Upravo je taj proces pokrenut ove godine“, kazao je Popović dodajući da ovogodišnji „Karneval“ nije samo književna nego multidisciplinarna manifestacija.
Otvaranje „Karnevala“ vodila je novinarka Nina Marković koja je istakla da je Nikšić grad koji ne pristaje na kulturnu tišinu, u kojem riječ ima težinu prostora, a književnost status javnog dobra, i da pomenuta manifestacija ne slavi samo literaturu, već njenu snagu da pokreće, sabira, ali i provocira. Kako je istakla, „Karneval romana“ je vraćanje duga prema Miodragu Bulatoviću, piscu koji je izabrao osamu i istinu, čija riječ je bila i ostala glasna, nesalomljiva, uznemirujuća, čija djela su nastajala ne da bi se svidjela, već da bi se pamtila.
Nakon otvaranja manifestacije, uslijedila je karnevalska povorka koja je prvi put organizovana i u kojoj su učestvovali “Maškare”, Gradska muzika i mažoretke iz Herceg Novog, karnevalska grupa “Harlekin” iz Tivta, “Kosmopolitanke” i nikšićki gimnazijalci, a reviju je zaokružio mini-koncert benda “Kind of Blues”.
„Karneval romana“, koji organizuje JU Narodna biblioteka „Njegoš“, uz podršku Opštine Nikšić i Ministarstva kulture i medija, traje do 3. juna, a program će se odvijati u Gradskoj kući, na Trgu slobode i u Nikšićkom pozorištu.
U sklopu „Karnevala“ biće organizovane promocije knjiga, radionice za djecu, razgovori s piscem, predavanja, a uveden je i novi segment, „Karneval u kadru“, koji se realizuje u saradnji sa proslavljenim scenaristom i piscem Milčom Mančevskim. Biće prikazana tri njegova dugometražna igrana i dva kratkometražna filma koje odlikuju najupečatljiviji karnevalski elementi.
Tokom trajanja festivala na Trgu će biti organizovan Karnevalski bazar.
Humor koji je gorak, crn i angažovan
U sklopu „Karnevala“ ustanovljena je književna nagrada „Miodrag Bulatović“ za najbolji roman u kategoriji karnevalske, groteskne i fantastične književnosti, a ovogodišnji laureat je dr Dejan Ognjanović koji je nagradu dobio za roman „Zadušnice“.
O nagradi je odlučivao međunarodni žiri u sastavu prof. dr Gojko Tešić, predsjednik žirija, i članovi, prof. dr hab. Boguslav Zjelinski, prof. dr Andrea Lešić-Tomas, prof. dr Miranda Levanat-Peričić i doc. dr Tamara Labudović. Tešić je pročitao fragmente iz obrazloženja članova žirija, dok je Boguslav Zjelinski dao osvrt na nagrađeni roman.
„Roman preporučen za nagradu ima složenu i višeslojnu strukturu stvorenu Bahtinovom karnevalizacijom 'svijeta naopačke' povezanom s kategorijom grotesknog, rabelovskim naturalizmom s njegovom posebnom sklonošću hiperboli, deformaciji i tjelesnosti, kao i demitologizacijom, fantazijom, simbolizmom i parodijom koji roman povezuju s tradicijom Bulatovića... Posebnost djela je vizualizacija, koja se jasno očituje u motivu apokalipse...Ognjanović odbacuje mitsku aksiologiju prostora i preispituje njegovu vrijednost“, kazao je Zjelinski poručujući da „prazno nebo čini čovjeka usamljenim u njegovoj borbi sa svijetom“.
Nagradu su Ognjanoviću uručili kćerka i sin Miodraga Bulatovića, Barbara i Matija „Višestruko sam počastvovan što sam primio nagradu. Počastvovan sam jer nagrada nosi ime našeg velikog pisca, ali i zato što mi nagradu uručuje regionalni žiri sastavljen od eminentnih članova i raduje me da nagradu dobijam u bratskoj Crnoj Gori“, kazao je Ognjanović ističući da mu imponuje da je dobio nagradu koja je jedinstvena.
„Mi živimo u globalnoj karnevalizaciji. Klovnovi su preuzeli mjesta državnika. Njihove izjave, slike su mimovi, današnji predsjednici postaju predmet sprdnje, ali taj humor je gorak. Pričaju oni i rade svašta, ali kada se sjetimo da u svojim rukama drže naše sudbine taj smijeh na njihove groteskne izjave i ponašanja je gorak, kao što je gorak i crn humor u mom romanu. Taj spoj humora i horora, koji moj roman nosi, je zastrašujući, ali itekako angažovan“, kazao je Ognjanović.
Bonus video:
