r

Digitalni pejzaži i analogne emocije Dejvida Hoknija

Jedan od najvećih i najskupljih živih umjetnika ponovo izlaže u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu

2341 pregleda 1 komentar(a)
Dejvid Hokni, Foto: ED/JL/David Parry/NPG / Camerapress / Profimedia
Dejvid Hokni, Foto: ED/JL/David Parry/NPG / Camerapress / Profimedia

Izložba "Od papira do ekrana" s radovima jednog od najuticajnijih umjetnika današnjice Dejvida Hoknija, biće otvorena 11. juna u 18 sati u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.

Izložba slavnog britanskog umjetnika „Od papira do ekrana“, čija je kustoskinja Maja Kolarić, organizuje se povodom 60 godina Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

"Svijet je veliki", rekao je prije nekoliko godina legendarni britanski umjetnik Dejvid Hokni.

A on je taj veliki svijet odavno pokorio. Iako mu se bliži 88. rođendan i danas je jedan od najuticajnijih i najskupljih živih umjetnika. Još polovinom novembra 2018. ponio je „titulu“ najskupljeg živog umjetnika, s obzirom na to da je na aukciji u njujorškom Kristiju njegovo djelo „Portret umjetnika“ prodato za nevjerovatnih 90.3 miliona dolara. S trona ga je ubrzo svgrnuo Džef Kuns

Slika 'Portret umjetnika'
Slika "Portret umjetnika"foto: artnews.com

Hokni je odavno prvi put pokorio i Beograd. Još 1970. mladi Dejvid Hokni održao je samostalnu izložbu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, što je bio rani pokazatelj njegovog globalnog dometa i trenutak trajne važnosti u istoriji ove isntitucije. A pedesetak godina kasnije, Hokni se vraća – ovoga puta kroz snažno nasljeđe svog umjetničkog rada i radikalnu evoluciju vizuelnog jezika, saopštavaju iz Muzeja savremene umetnosti.

Ideja da se djela Dejvida Hoknija ponovo predstave beogradskoj publici potekla je iz želje da se istakne umjetnik koji je obilježio prve godine rada ove institucije i čija je izložba odjeknula daleko izvan svog vremena, ostavljajući trajan trag na lokalnoj umjetničkoj sceni. Istovremeno, ova izložba potvrđuje dosljednu posvećenost Muzeja predstavljanju osobene i avangardne umjetnosti domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti.

Podsjećaju iz MSU da je Dejvid Hokni (1937) jedan od najuticajnijih i najomiljenijih umjetnika 20. i 21. vijeka. Kao ključna figura britanske savremene umjetnosti i neumoran inovator, neprestano pomjera granice slikarstva, crteža, fotografije i digitalnih medija. Njegov opus spaja klasične umjetničke tradicije sa smjelim eksperimentima u perspektivi, boji i tehnologiji.

Dejvid Hokni 23. april 2020, No. 2 iPad slika
Dejvid Hokni 23. april 2020, No. 2 iPad slikafoto: David Hockney

Bilo da prikazuje intimnost međuljudskih odnosa, igru svjetlosti u kalifornijskim bazenima ili smjenu godišnjih doba u engleskom pejzažu, Hoknijeva umjetnost obilježena je dubokom posvećenošću gledanja – i nastojanjem da drugima otvori nove načine i perspektive posmatranja. Njegovo prihvatanje ajpeda, ajfona i digitalnog crteža kao profesionalnih umjetničkih alata proširilo je jezik savremene umjetnosti, inspirišući generacije umjetnika da preispitaju načine na koje stvaramo i prenosimo vizuelna iskustva.

Umjetnikov uticaj prevazilazi granice medija i geografije. Izlagao je u najznačajnijim svjetskim muzejima, autor je revolucionarnih teorijskih razmatranja o pojmovima gledanja i percepcije, i jedan je od umjetnika koji su redefinisali savremeni portret i pejzaž. U svakoj fazi karijere – od ranih grafika do imerzivnih digitalnih ambijenata – Hokni poziva posmatrača u svijet boje, jasnoće i stalne reinvencije.

Čovek u muzeju (ili U pogrešnom ste filmu), 1962. Ulje na platnu 147.3 x 152.4 cm, Kolekcija Britanskog savjeta
Čovek u muzeju (ili U pogrešnom ste filmu), 1962. Ulje na platnu 147.3 x 152.4 cm, Kolekcija Britanskog savjetafoto: David Hockney

Izložba „Od papira do ekrana“ pruža jedinstven uvid u Hoknijev rad kroz decenije, od ranih crteža i bakropisa iz šezdesetih godina prošlog vijeka do najnovijih radova nastalih na ajpedu. Spajajući klasično crtačko umijeće sa savremenim digitalnim eksperimentima, izložba uspostavlja dijalog između prošlog i sadašnjeg, analognog i digitalnog, materijalnog i nematerijalnog. Ona nas poziva da preispitamo ulogu umjetnika u eri tehnološke transformacije na prelazu vjekova – i da se zapitamo kako se samo gledanje promijenilo.

Izložba će trajati do 12. avgusta.

Bonus video: