Unutrašnja drama, lomovi i sukobi koji se povremeno manifestuju na spoljni svijet

Antiratni roman Miroja Vukovića “Put u Krivodo”, biće predstavljen danas u Budvi

1821 pregleda 0 komentar(a)
Foto: promo
Foto: promo

Roman “Put u Krivodo”, autora Miroja Vukovića, biće predstavljen danas u organizaciji Narodne biblioteke Budve u 20 časova, u holu Akademije znanja. Tom prilikom o romanu će govoriti mr Zora Jestrović, mr Božena Jelušić i autor, dok će veče moderirati Stanka Stanojević.

Vukovićev roman “Put u Krivodo” našao se u širem izboru za Ninovu nagradu za roman godine, 2024. Dr Mićo Cvijetić ističe da je Vuković, u svom novom proznom rukopisu, u srcu savremene stvarnosti, dramatičnih zbivanja vezanih za raspad Jugoslavije.

“Bavi se dramom međunacionalnog sukoba u jednoj bosanskoj varošici N, koju, s obzirom na autorovu biografiju, nije teško prepoznati. Radi se u osnovi o dnevničkoj prozi koja obuhvata šest dana započetih sukoba N, sa uvodom (Prije svega) i epoligom (Poslije svega). U centralnom, dnevničkom dijelu, smještene su monološke ispovijesti Adama Spasića, profesora geografije koji se zatekao u epicentru započetog rata. Mada je dramu naslućivao, nije vjerovao u takve njene razmjere, zbog čega je sve to dočekao nespremno, neopredijeljeno i neodlučno. A kada se on u stvarnosti dogodio, na sceni se dešava njegova unutrašnja drama, uz nju lomovi i sukobi koji se samo povremeno manifestuju na spoljni svijet”, navodi Cvijetić.

Dr Marko Nedić u svojoj recenziji ističe da je “Put u Krivodo” tipičan antiratni roman, dobar u zamisli i realizaciji.

“Možda je u svojim varijacijama i detaljnim komentarisanjem jednog tragičnog i neizvijesnog psihološkog stanja, u kojem se nalaze njegovi likovi, predug za današnje čitaoce navuknute na brzo čitanje i brzo razmišljanje o pročitanom, ali zauzvrat na ostvarenim literarnim kvalitetima može da bude mnogo privlačniji današnjim zahtjevnijim i malobrojnim čitaocima”, ocijenio je Nedić.

Miroje Vuković je rođen 1946. godine u Brijegu, u Šćepan Polju u Pivi. Završio je Učiteljsku školu u Foči i vanredno Filozofski fakultet u Sarajevu, jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Bavio se pedagoškim radom, a za sobom ima veliki broj knjiga.

Bonus video: