Moje stvaralaštvo je poprimilo tenzični obris, to neiscrpno uranjanje u problem s kojim sam se uhvatio u koštac. Teško je slikati i obrađivati samo jednu temu. Konji su bića gotovo ravna čovjeku. U stvari, ja slikam čovjeka, ali ono dobro u čovjeku...
To je kazao poznati crnogorski umjetnik Miomir Mišo Vemić, čija izložba je otvorena u subotu veče u nikšićkoj galeriji “Kultivator”.
I dok se “Pandora šepuri” što je uspjela da čovječanstvo odvuče od pravog puta i zatruje nas “zabludama, poluistinama, lošim energijama i lažima”, Vemić i njegovi konji vrište i upozoravaju da je Armagedon pred našim vratima i da je vrijeme da se probudimo.
“Na ovoj izložbi izložio sam i četiri rada iz ciklusa ‘Jahači apokalipse’, jer su konji nosioci apokaliptičnih likova, koja uopšte nijesam prikazao, ali sam prikazao tu muku, taj pogled onih koji na svojim leđima nose smrt, glad i bolest. Svjedoci smo Armagedona koji je pred našim vratima, tako da ja ne neki svoj način izražavam ono što se dešava u današnjem svijetu, odnos u kome vidim beznađe koje nastupa. Svo moje stvaralaštvo od kada sam počeo da crtam ova bića, usmjerano je, nažalost, ka tom očaju koji je zadesio čovječanstvo”, istakao je Vemić.

“Vrisak” njegovih konja dobro je poznat ljubiteljima umjetnosti, ali i Vemićevim kolegama koji su došli da prisustvuju izložbi.
“Nikšić je kao feniks, grad u kojem dolazi do padova i uspona u kulturi. Imam i tremu, jer su tu doajeni crnogorske likovne scene. Ponosan sam što sam ih, na neki način, okupio sve da sagledaju ovo što radim. Ovo je veliki ispit onoga što radim”, kazao je Vemić.
Sudeći prema slikama, komentarima umjetnika, ali i ljubitelja umjetnosti, Vemić ne mora da razmišlja da li je “ispit položio”. U njegovom indeksu davno je upisana desetka.
Zna to pisac i esejista Dragan Krtolica, koji je otvorio Vemićevu izložbu nazvanu “Hipostenzija”.
“Vječito pitanje kako se izboriti sa slobodom, bilo to stvarno ili u mislima, upravo je polazište Vemićeve poetike, što je široko polje meditativne komunikacije između umjetnika i objekata njegovog posmatranja. Ove majstorski izvedene slike mogu nas zavesti, mogu odvući pažnju od poetskog i simboličnog, od anksioznosti modernog čovjeka koja dominira u Vemićevim slikama i suština je njegove poetike”, kazao je Krtolica.

Prema njegovim riječima potezi su snažno izvedeni, ali kontolisani, dok kolorit, pod nekim sjajem od mjeseca, i precizan crtež, daju slikama posebnu draž.
“Dominacija lunarnih likova na Vemićevim slikama, uvodi nas u predjele snoviđenja, ili sna, gdje se identifikujemo sa nedoumicama, sa strahovima minulog, sadašnjeg i budućeg života. I dok Mišovi konji i jahači jezde između podzemnog svijeta zemlje i neba, shvatamo da naš put kraja nema. Pitamo se, da li ćemo ikada stići u Kordobu, jer Kordoba je daleka i sama”, istakao je Krtolica
Razapet između Tanatosa i Erosa, između sna i jave, Vemić, prema njegovim riječima, publiku uvodi u misaonu sferu i gotovo hipnotizerski provodi i vraća u prizore koji su samo trenutak, stanje. Poredio je Vemićeve konje sa konjima u Lorkinoj poeziji.
“Fedriko Garsija Lorka pjeva o konjima, tražeći mnogostručnost simboličnih značenja, oslanjajući se prevashodno na evropski simbolizam i narodnu poeziju... Kod Lorke i Vemića, konji i jahači nijesu ustaljeni simboli dostojanstva, slave, trijumfa, pobjede i vladanja sobom, već kao kod Karla Gustava Junga, oni su simboli straha i nadsve očaja”...

Postavka koju čini 17 slika, rađenih tehnikom ulje na platno, biće otvorena za posjetioce 30 dana.
Prof. dr istorije umjetnosti Erol Jildir, sa Gelsim univerziteta u Istanbulu, u jesen 2020. godine objavio je monografiju najvećih umjetnika na planeti koji su u zadnjih 200 godina “zaraženi hiposom”. U monografiji je zastupljeno 80 umjetnika, a među njima i Vemić.
Bonus video:
