r

„Analogni mostovi svjetlosti” Maje Đurić u Zagrebu

Autorski projekat crnogorske istoričarke umjetnosti i kustoskinje, biće predstavljen na izložbi u Galeriji “Kristofor Stanković” do sredine jula

1533 pregleda 0 komentar(a)
Foto: promo
Foto: promo

Izložba “Analogni mostovi svjetlosti: Hrvatska, fotografija i Crna Gora (1845-1975)”, autorski projekat istoričarke umjetnosti i kustoskinje prof. dr Maje Đurić, biće otvorena sjutra u Zagrebu, u Galeriji “Kristofor Stanković”, u 20 časova.

Postavka, organizovana u saradnji sa Vijećem crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, donosi pregled vizuelnog nasljeđa koje su hrvatski fotografi ostavili u Crnoj Gori, ali i crnogorski fotografi u Hrvatskoj, između 1845. i 1975. godine, a biće otvorena za javnost do sredine jula.

“Rezultat višegodišnjeg istraživanja koje, kroz radove najznačajnijih hrvatskih fotografa, od pionira dagerotipije do modernističkih majstora, rasvjetljava duboke kulturne i istorijske veze između Hrvatske i Crne Gore. Obuhvata više od 60 pažljivo odabranih fotografija i predstavlja autore poput Nikole Androvića, Ivana Standla, Karla Vebera, Franca Laforesta, Ljudevita Grizbaha, Toša Dabca, Foto Šuljaka, Tonćija Krstićevića, Čedomira Kuševića, Joza Ćetkovića, Milana Pavića, kao i umjetnika Dimitrija Popovića - čiji su vizuelni izrazi oblikovali estetski identitet jednog cijelog regiona”, navodi se u saopštenju.

Đurić
Đurićfoto: Duško Miljanić

Projekat “Analogni mostovi svjetlosti”, dodaje se, istražuje fotografiju kao medij kulture sjećanja, ukazujući na njen značaj u očuvanju i oblikovanju kolektivne memorije. Kroz pažljivo kuriranu selekciju radova, posjetioci imaju priliku da sagledaju razvoj fotografske tehnike, promjene u estetici, kao i društveno-kulturne transformacije prostora i ljudi.

“Iza ove izložbe stoji višedecenijsko istraživanje prof. dr Maje Đurić, istoričarke umjetnosti, fotografkinje i predavačice koja je prepoznala tihe slojeve analogne slike, ne samo kao estetski, već i kao etički zadatak. Pretražujući arhive, porodične albume, revers strane kartonki, kolekcije na tavanu i stakla u podrumima, Đurić je rekonstruisala jedno gotovo nepostojeće poglavlje vizuelne istorije: ono koje pripada prostoru između, pogledu sa strane, fotografiji kao mostu”, piše u najavi.

Monografija, čije je objavljivanje planirano za drugu polovinu 2025. godine, biće prvi sveobuhvatni pokušaj da se hrvatski i crnogorski fotografi, oni koji su prelazili granice i ostajali, sagledaju kao zajednički arhitekti jednog prošlog, ali ne i izgubljenog svijeta, podsjećaju organizatori.

“Analogni mostovi svjetlosti”, u vremenu kada digitalne slike preplavljuju naše živote, podsjećaju na vrijednost usporenog pogleda, poručuju organizatori.

“Analogna fotografija nosi fizičku prisutnost - grešku, teksturu, trajanje. Nije samo prikaz, već i trag. Kroz ove fotografije učimo da je i tišina, kada je snimljena, oblik govora. Da svaka slika nije samo pogled unazad, već način da se odnosimo prema sadašnjosti s više pažnje, poštovanja i sjećanja”, dodaju.

Prof. dr Maja Đurić je istoričarka umjetnosti, kustoskinja i profesorka na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, gdje predaje istoriju i teoriju fotografije. Specijalizovana je za vizuelnu kulturu Balkana i kulturnu baštinu Crne Gore. Autorka je brojnih izložbi i publikacija, uključujući knjigu “Istorija fotografije Crne Gore 1840-1940” u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti gdje je i urednica za oblast fotografije u “Leksikonu likovnih umjetnosti Crne Gore”. Dobitnica je više domaćih i međunarodnih nagrada za doprinos istoriji fotografije.

Bonus video: