U svom najnovijem romanu “Prikaza” Aleksandar Bečanović pomjera granice imaginativnog: kalemi ga na stvarne događaje i likove, dajući mu jednu novu, nadasve sugestivnu dimenziju, ocijenio je recenzent knjige, pisac Nikola Nikolić.
“To je vraški težak posao, na ivici krajnje, rizične spekulativnosti, ali mu je autor i te kako vičan”, dodaje Nikolić.
Roman je objavljen ove godine u izdanju izdavačke kuće “Nova knjiga”, a pored ostalog, jedna od njegovih specifičnosti je i to što je čitav roman zapravo jedna rečenica, bez poglavlja, cjelina, krug...
“Napisan u jednoj rečenici, u nekoj vrsti toka svijesti Hieronymusa Boscha, dok mu ‘pada na pamet’ ideja koja će prerasti u njegovo najpoznatije djelo, triptihon ‘Vrt užitaka’”, ističe sami autor.
Nikolić dodaje da Bečanović u “Prikazi” uvezuje svoje bogato poznavanje likovne umjetnosti, minuciozan književni jezik i sposobnost razumijevanja najsloženijih psiholoških mehanizama. Takvim pristupom, smatra Nikolić, Bečanović majstorski uvodi čitaoca u samu srž delikatnih kreatorskih procesa - “od zametka one početne iskre, do vizije koja će poroditi spektakularno umjetničko djelo”.
“Kod Bečanovića umjetnost nije nešto umjetno. Nije to nikakav surogat ili kopija stvarnosti koju živimo ili priželjkujemo. ‘Prikaza’, roman sastavljen od jedne rečenice - nudi nam opozitnu, alternativnu, reklo bi se i ispravniju perspektivu. Dok se suočavamo sa opsjenama, maštanjima, avetima i gotovo onostranim uvidima genijalnog slikara, shvatamo da je umjetnost čisti proizvod uma. A time i najprirodniji čovjekov poriv, povezan s mnogo dubljim težnjama od onih površinskih, svakodnevnih. Jer, kako predosjeća narator: ‘prikaze bivaju unutar slike, nikada ne napuštajući ram koji im je dodijeljen, ostaju da zauvijek raskinu vezu sa stvarnošću i zauvijek uspostave vezu sa idejom’”, piše recenzent Nikolić.
Pored stilske osobenosti, uvida u književno i likovno majstorstvo, interesantno je i to da autor čitaocima nudi pažljivo odabranu muzičku listu - “Soundtrack za roman ‘Prikaza’”, na samom kraju. Pjesme na koje Bečanović usmjerava upotpunjuju i nadograđuju atmosferu djela i doživljaj čitalaca.
Knjiga je sufinansirana na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore za 2024. godinu.
Aleksandar Bečanović je rođen 1971. Objavio je sljedeće knjige: Ulisova daljina (1994), Jeste (1996), Ostava (1998), Mjesta u pismu (2001), Očekujem što će iz svega proizaći (2005), Žanr u savremenom filmu (2005), Preludiji i fuge (2007), Opsjednutost (2009), Leksikon filmskih režisera (2015), Arcueil (2015), Poremećaj (2017), Vlatka (2018), Paragon (2020), Planinski orao (2022), Tri pršljena više: Ingres i eksces fetišizacije (2023), Prezir (2023) i Hitchcock i ‘Marnie’: Fragment jedne analize (2024). Dobitnik je nagrade “Risto Ratković” za 2002. i Nagrade Evropske unije za književnost za 2017. godinu.
Bonus video:
