Generacijsku priču koja govori o vršnjačkom nasilju, koje je danas i te kako prisutno, tretira crnogorski film “Vidra” koji je, samim tim, od ključne važnosti, ne samo za mlađe generacije, već i za sve gledaoce, poručila je na današnjoj konferenciji za medije mlada glumica Maša Drašler koja u filmu igra Hanu.
Upravo je crnogorskom premijerom ovog dugometražnog igranog ostvarenja, u režiji Srđana Vuletića, po scenariju Stefana Boškovića, u subotu veče otvoren program 38. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro Film Festival.
Projekcija pod otvorenim nebom na Kanli kuli, pred prepunim gledalištem, nakon svečanosti i crvenog tepiha, dolazi i nakon svjetske premijere na otvaranju renomiranog Sarajevo film festivala. Kako u Sarajevu tako i u Herceg Novom, “Vidra” je oduševila publiku i iznjedrila emotivne reakcije, ali i glasan aplauz. Mnogobrojna ekipa poklonila se prisutnima, a reditelj Vuletić je izrazio zadovoljstvo što se film u Crnoj Gori premijerno prikazuje baš u Herceg Novom.
“Iako je u pitanju crnogorski film, rađen je u većinskoj produkciji Crne Gore, uz koprodukcije iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, nama je bilo važno da ga predstavimo publici koja razumije sve nijanse koje nosi priča, pa je FFHN festival bio logičan izbor nakon sarajevske premijere”, kazao je Vuletić na konferenciji za medije čija je moderatorka bila Svetlana Višnjić.
Govoreći o filmu, motivima, procesu rada, ali i ličnom doživljaju, ekipa je usaglašena da je tema važna, a priča pažljivo ispričana. Tako je razumijevanje, prepoznavanje i prevazilaženje ličnih, ali i generacijskih, te trauma pojedinca, zajednice i društva ono na šta “Vidra” usmjerava, dok istovremeno ohrabruje i podstiče na razgovor o problemu nasilja (među mladima).
“Vidra” je, ističe Vuletić, prije svega film o borbi s traumom i procesu njenog prevazilaženja.
“Naš film pokušava da ohrabri ljude da razumiju vlastite traume kao alatku, jer tek kad ih prepoznamo, možemo krenuti putem njihovog rješavanja. Glavna junakinja prolazi put od djevojke na koju svijet utiče, do djevojke koja sama utiče na svijet. Ona dolazi do spoznaje da trauma nije nešto od čega treba bježati, već iskustvo koje se može pretvoriti u nešto pozitivno za budućnost”, ispričao je Vuletić i naglasio da je trauma o kojoj “Vidra” govori “drugačija, kompleksna i predstavljena na poetičan, metaforičan način”.
Drašler je navela da se iz lične perspektive nije mogla poistovjetiti sa iskustvom koje ima Hana, ali ju je tokom snimanja razumjela i povezala se s njenim načinom razmišljanja.
“Mislim da ljudi to moraju shvatiti, jer samo se tako može mijenjati stanje”, poručila je.
Slično je iskustvo i njenog kolege, mladog glumca Savina Perišića koji glumi Balšu. Lik kojeg igra je, kaže, nesiguran, ali Perišić shvata zašto se ponekad tako ponaša, iako to ne opravdava. Perišić je istakao i da film nosi snažnu poruku, pa tako može uticati na promjenu u načinu razmišljanja i ponašanja.
Scenarista Stefan Bošković je naglasio da smatra važnim da se govori o nasilju, posebno među mladima.
“U tome vidim i smisao ‘Vidre’ - da otvori diskusiju i da nas natjera da mislimo o odgovornosti”, rekao je Bošković i dodao da film ne nudi gotove formule, već postavlja pitanja i otvara prostor za razgovor.
Iako se radi o tinejdžerki, ističe, nije riječ samo o adolescentskom iskustvu, već i o pokušaju da se razumije cijela generacija i njihova percepcija odnosa, nasilja i sazrijevanja.
“To je osjetljiva tema. Nije dovoljno samo napisati priču, već je važno razumjeti i odgovornost. Nasilje je prisutno svuda u našim životima i mislim da je važno o tome govoriti objektivno i precizno, posebno kada je riječ o odnosima muškaraca prema djevojčicama i djevojkama. To je suština ovog filma”, naveo je Bošković.
Bošković je na kraju kazao i da su se on i reditelj pitali kako film treba da se završi, pa je tako poslao snažnu poruku.
“Da li će neko prijaviti nasilje? Na kraju smo shvatili - moraju. Jer jedino na taj način priča može da otvori prostor za promjenu”, naveo je Bošković.
U motivu vidre prepliću i trauma junakinje i trauma njenog oca
Još tokom razvoja "Vidra" je privukla međunarodno interesovanje osvojivši Eurimaž (Eurimages) nagradu na Cinelinku, kao i priznanje “The Best Pitch” na When East Meets West. Film je izabran i za Cinefondation program Cannes L’Atelier prestižnog svjetskog festivala u Kanu - Cannes film festival. Pored Filmskog centra Crne Gore, projekat je dobio podršku Ministarstva kulture Italije, Hrvatskog audiovizuelnog centra (HAVC), Ministarstva kulture i sporta kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo i Centra za kinematografiju Kosovo.
Film “Vidra” donosi priča o Hani, introvertnoj tinejdžerki koja je potajno zaljubljena u Balšu, školskog druga i manje poznatog člana “Street Self Defence” stranice, popularne na društvenim mrežama, otkriva se u sinopsisu. Kroz lik Hane, publika će se suočiti sa složenim emotivnim putovanjem, ispunjenim nadom, razočarenjima, tugom, borbom za sebe i svoje stavove, kao i otkrivanjem sopstvene snage.
Komentarišući naziv filma „Vidra“, Vuletić je pojasnio da je inspirisan životinjom karakterističnom za podneblje Skadarskog jezera i da nosi posebnu simboliku.
„Vidra je svojevrsna vizuelna metafora traume glavne junakinje. Iako je fizički nikad ne vidimo, ona postoji kao njena imaginacija, njena unutrašnja slika. Na kraju filma, bez otkrivanja detalja, upravo se u motivu vidre prepliću i trauma junakinje i trauma njenog oca“, naveo je Vuletić.
Kuriozitet je, navode producenti, da su glavne uloge povjerene srednjoškolkama i srednjškolcima, pa tako Hanu tumači Maša Drašler, Balšu Savin Perišić, Emili je Lara Velimirović, a Miju igra Mara Rakčević. Pored njih, među glavnim ulogama je i mladi crnogroski glumac Pavle Marković.
U filmu igraju i brojni regionalno poznati glumci i glumice: Nada Vukčević, Marko Janketić, Jelena Laban, Julija Milačić Petrović Njegoš, Stefan Vuković, Aleksandar Gavranić, Davor Dragojević, Fatmir Spahiju, Gresa Pallaska, Goran Brčko Nikčević, Maja Stojanović, Vuk Vučinić i drugi.
Govoreći o saradnji sa mladih glumcima, Vuletić je kazao da nije bilo ustupaka u odnosu na profesionalne produkcije...
„Nismo mijenjali ritam snimanja, niti storyboard. Mladi glumci su iznijeli svoje uloge maksimalno ozbiljno, bez ustupaka. Zapravo, oni su od nas zahtijevali da damo maksimum. Bilo je jasno da možemo dobiti što god poželimo, ali onda odgovornost je bila na nama da viziju izguramo do kraja“ kazao je Vuletić.
Bonus video:
