Cijeli svoj život, kaže Mila Baljević, posvetila je kulturi, a u Budvi je prošla skoro sve faze razvoja Narodne biblioteke “Miroslav Luketić” na čijem je čelu već osam godina. Kroz različite načine, pristupe i organizacije, Baljević se bavi kulturom i posvećena je njenom unapređivanju, što je i prilično izazovno.
“Nije lako, jer se kultura često nađe na margini budžeta i pažnje. Ali kad imate posvećen tim i zajednicu koja vas podržava, sve je moguće. Rezultati se vide”, kaže ona.
Kao jedna od brojnih aktivnosti Narodne biblioteke “Miroslav Luketić” u Budvi, direktorica Mila Baljević najavljuje i deveti po redu festival “Ćirilicom” koji će početi danas.
Festival “Ćirilicom” traje od 26. avgusta do 17. septembra, a programi će se odvijati na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu i u Petrovcu. Organizatori su, kao i prethodnih godina, JU Narodna biblioteka “Miroslav Luketić” Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore.
Baljević ističe da na Festival “Ćirilicom” gleda kao na krunu svog rada, ali i simbol zajedničkog truda svih koji vjeruju da knjiga i riječ mogu da čuvaju i mijenjaju svijet.
Baljević govori za “Vijesti” o festivalu “Ćirilicom” i značaju zavičajnog identiteta kroz knjigu i riječ, najavljuje bogat program, ali priča i o četiri decenije rada u kulturi, razvoju biblioteke i njenoj važnosti, uz poruku mladima...
Skoro 40 godina ste posvećeni radu u biblioteci Budve. Kako gledate na taj vremenski period?
To je cijeli moj život. Prošla sam sve faze razvoja biblioteke - od skromne ustanove sa malim brojem knjiga i čitalaca, do današnje savremene biblioteke sa bogatim fondom, brojnim programima i zavidnim brojem članova. Svaki dan mi je bio izazov i radost.
Osam godina ste na čelu ove ustanove. Šta smatrate svojim najvećim uspjehom u tom periodu?
Obnova biblioteke, njeno programsko osnaživanje, digitalizacija zavičajne građe, pokretanje brojnih radionica za djecu, mlade i treću dob, brojne književne večeri, afirmacija zavičajnih autora i tema kroz izdavačku djelatnost koju sam pokrenula. Do sada je objavljeno 80 zavičajnih publikacija, koje pripadaju budvanskoj i crnogorskoj kulturnoj baštini. Pokrenuta su četiri festivala: dva dječija “Stripovanje” i u saradnji sa NVO Dramski studio Budva “Male morske pjesme i priče”, u predsezoni, krajem maja održavamo mali regionalni festival književnosti i muzike “Knjiga pod feral”. Od proglašenja Njegoševog dana kao državnog praznika pokrenuli smo i Njegoševe dane, koji se održavaju krajem godine. Kao najveći po obimu i značaju je festival “Ćirilicom” na koji smo posebno ponosni.
Profesionalnim marljivim radom smo uspjeli da Biblioteku pozicioniramo kao centralno mjesto kulture u Budvi.
Biblioteka odnedavno nosi ime Miroslava Luketića. Šta to za Vas znači?
Ogromna čast i simbolički čin dugovanja čovjeku koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi Budve, Crne Gore i regiona. Miroslav Luketić je bio enciklopedija našeg zavičaja, i drago mi je što njegovo ime sada stoji na ulazu u ustanovu koju je toliko volio. Povrh svega bio je za mene neka vrsta strogog mentora, ali i prijatelja, pa je sve to važno za mene lično u tom smislu.
Kako biste opisali trenutnu kulturnu scenu Budve?
Budva je živ kulturni prostor. Imamo ozbiljne institucije, ali i entuzijaste, pojedince i festivale koji konstantno donose kvalitet. Postoji publika koja prati sve, i to nam daje snagu da nastavimo.
Istina, važno je da se kaže da kultura uvijek traži nove ideje i snažno i lucidno i promišljeno stvaralaštvo tako da je to kontinuirano djelovanje koje se nikad ne zaustavlja.
Festival “Ćirilicom” postoji već devet godina. Kako je nastao?
Festival je nastao iz želje da se afirmiše ćirilično pismo, ali i da se kroz to afirmiše autentična književna i kulturna produkcija regiona i šire. Nastao je u saradnji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, a danas je jedan od najvažnijih festivala u zemlji.
Šta je ovogodišnje izdanje festivala donijelo publici?
Brojni okrugli stolovi na razne aktelne teme, Premijere dva pozorišna komada, književne večeri, razgovori, promocija kulturne baštine Budve... Posebno bih izdvojila gostovanje Žan-Pjer Simena iz Francuske, što govori o internacionalizaciji festivala. Tu je i obilježavanje 50 godina od smrti Iva Andrića i gostovanje mitropolita Joanikija u našem programu posvećenom arhimandritu Dioniziju Mikoviću, kao i gostovanje brojnih akademika, profesora doktora književnosti i lingvistike.
Možete li nam reći više o predstavama na festivalu?
Prva je “Površko”, pozorišna priča o čuvenom gusaru i vladaru Budve, u kojoj smo spojili istoriju i legendu. Druga je “Bogojavljenje”, po tekstu Matije Bećkovića, u režiji Ane Đorđević, savremena, emotivna i duboko simbolična predstava. Smatrali smo da je pravo vrijeme da se pošalje antiratna poruka koju želi da ispriča tim okupljen oko Ane Đorđević.
Koliko je važno čuvanje ćiriličnog pisma kroz kulturu?
Važno je koliko i čuvanje identiteta. Ćirilica nije samo pismo, to je nosilac jedne civilizacije, jednog pogleda na svijet. Nije pitanje isključivosti, već očuvanja raznolikosti i bogatstva koje imamo.
Kakva je saradnja sa zavičajnim autorima i piscima?
Vrlo intenzivna. Pomažemo u izdavanju knjiga, organizujemo promocije, prikupljamo i digitalizujemo građu. Budvanski pisci i hroničari su najvažniji čuvari pamćenja ovoga grada. Ako postoji nešto na šta sam najviše ponosna u svom radnom angažmanu onda je to upravo ovaj segment našeg rada.
Koliki značaj ima zavičajna zbirka biblioteke?
Ogroman. To je riznica lokalne istorije, običaja, jezika. Mi stalno radimo na njenom proširenju i zaštiti - kroz otkup, donacije, digitalizaciju i katalogizaciju.
Da li je teško voditi jednu ustanovu kulture u današnjem vremenu?
Nije lako, jer se kultura često nađe na margini budžeta i pažnje. Ali kad imate posvećen tim i zajednicu koja vas podržava, sve je moguće. Rezultati se vide.
Koliki je značaj festivala poput “Ćirilicom” za lokalnu zajednicu?
Ogroman. On okuplja ljude, podstiče dijalog, afirmiše vrijednosti. Mnogi naši sugrađani i gosti Budve svake godine s nestrpljenjem iščekuju program.
NE PROPUSTITE
Kako gledate na budućnost biblioteke i festivala?
Vidim ih kao mjesta susreta - generacija, kultura, jezika. Nadam se da će se dalje razvijati, da ćemo otvarati nove prostore i u fizičkom i u simboličkom smislu.
Šta biste poručili mladima koji žele da se bave kulturom?
Da ne odustaju. Kultura ne donosi brze nagrade, ali pruža najdublje ispunjenje. Njome se gradi društvo, identitet, smisao.
I na kraju - šta Vama lično znači ovaj festival?
Ćirilicom je kruna mog rada kroz saradnju sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, ali i simbol zajedničkog truda svih nas koji vjerujemo da knjiga i riječ mogu da čuvaju i mijenjaju svijet.
Bonus video:
