Autentične priče iz crnogorskih i albanskih sela, prikazuje crnogorski film "Roda", ističe producent Ivan Đurović i naglašava da su u njegovom središtu ženska iskustva i pitanja tradicije.
Nakon što je imao svoju domaću premijeru u Podgorici, početkom decembra prošle godine, u Muzičkom centru Crne Gore, film je prikazan i na Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro film festivalu.
Kroz tri paralelne priče isprepletane mentalitetom i običajima malog mjesta, dugometražni igrani film “Roda” reditelja Ise Ćosje, progovara o tišini patrijarhata i sudbini njegovih zatočenika u zaboravljenim krajevima, o surovosti i duhovitosti života i okoštalih navika.
NE PROPUSTITE
Đurović je rekao da je film naišao na različite reakcije publike.
"Nije riječ o filmu koji publika pasivno gleda. Ljudi se prepoznaju u tim pričama i reaguje se emocionalno. To je za mene bilo najznačajnije, da su gledaoce pokrenule teme kojima se film bavi“, rekao je Đurović.
Ukazao je da je film sniman u realnom ambijentu, navodeći da publika odmah osjeti tu iskrenost.
"'Roda' je i film o konfliktu i otporu. Žene u tim sredinama žive pod specifičnim pritiscima, ali ipak pronalaze snagu da kroz svoje odluke zadrže životnost i autentičnost. To je bila suština koju smo željeli da prenesemo“, navodi on.
Ističe da je želio i da se prikaže kako u tradicionalnim zajednicama, u crnogorskim i albanskim selima, žene nose posebnu vrstu životne borbe.
"Njihove priče nisu mnogo poznate, a zapravo su od ključnog značaja za razumijevanje šire slike“, kazao je Đurović.
Radnja je smještena u današnju Crnu Goru, na granici s Albanijom, u malom selu koje kao da nosi teret svih napuštenih mjesta svijeta. Kroz prizmu sela na granici s Albanijom, “Roda” nas suočava s univerzalnim temama koje su i dalje žive i čiji eho neprestano odliježe: unižavanje žena, trgovina ženama, ugovoreni brakovi, identitet, seksualnost, samoubistvo, očekivanja sredine, egzistencija, pitanja i preispitivanja života koji se svjesno živi samo u iščekivanju smrti..., i sve to u konzervativnim zajednicama.
“Film prati migracije stanovništva sa tog područja koje su počele još šezdesetih godina prošlog vijeka, a koje se nastavljaju i danas. Posljedice ovih migracija su glavna tema filma. Ova crnohumorna drama prati živote tri generacije žena prepuštenih samim sebi, suočenim sa pitanjima o životu i smrti”, navodi se u opisu filma.
Glumac Škumbin Istrefi, kazao je da lik kojeg igra odlikuje hrabrost, drskost i tradicionalnost, ali da je u suštini vrlo kompleksan.
Kazao je da film nije prošao na nekim drugim festivalima, jer, kako je rekao, selektori više nisu filmadžije, već predstavnici organizacija.
"Ako pokušaš nešto sakriti ili dati 'sa strane', publika to osjeti i reaguje. Ljudi u Herceg Novom su reagovali vrlo pozitivno, dok je u Prištini reakcija bila podijeljena, nekima se dopa film, a neki su smatrali da ljudska prava ne tretira na adekvatan način", rekao je Istrefi.
Ukazao je da svaki film ima svoja pravila, ocjenjući da je osnovno da publika vidi autentičnost i iskrenost, "jer samo tako umjetničko djelo može imati pravu težinu". Koproducentkinja Marija Vlahović, kazala je da je projekat "čisti dokaz kvalitetnog rada, nešto što vrijedi i što se gleda“.
Bonus video:
