Hrabrost u pomjeranju granica savremenog teatra

Jedinstvena i autentična ceremonija dodjele nagrada, tradicionalno održana u ponoć, označila je kraj jubilarnog, 40. izdanja Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2025. u subotu veče, čime je program i sami festival zvanično zatvoren.

Ove godine FIAT je ponovo pomjerio granice i pokazao šta se sve može, jednako kada je organizacija u pitanju, ali nadasve umjetnički izraz. Takmičarski program obilježen je plesom, pokretom, ali i angažmanom, aktivizmom, slobodom, pobunom, entuzijazmom.a svuda se moglo vidjeti i: "FIAT stands with Palestine".

Takođe u subotu, crnogorska publika je imala priliku da u subodu svjedoči svojevrsnom teatarskom spektaklu u svoj svojoj punoći. Osmočasovna predstava, pravi epski mitološki spektakl “Na vrhu Olimpa”, u režiji Jana Fabrea, počela je u 14 časova u Crnogorskom narodnom pozorištu, a publika ju je pratila onako kako se to očekivalo, s pažnjom, ali i energijom, slobodnog duha i otvorenog uma.

Upravo je tom predstavom Jan Fabre zavrijedio nagradu za najbolju režiju “Slobodan Milatović”, koja nosi ime jednog od najznačajnijih crnogorskih pozorišnih reditelja i jednog od pokretača alternativnog teatra u Crnoj Gori i samog festivala, tadašnjeg FJAT-a.

“Nagrada za najbolju režiju ‘Slobodan Milatović’ dodijeljena je Janu Fabreu za predstavu ‘Na vrhu Olimpa’, kojom ovaj izuzetni stvaralac potvrđuje svoju prepoznatljivu umjetničku poetiku i hrabrost u pomjeranju granica savremenog teatra”, istakao je žiri u obrazloženju.

Žiri kojim je predsjedavala balerina i koreografkinja Sonja Vukićević, uz članove - Željku Udovičić Pleština i Damjana Pejanovića, odlučio je i da je predstava “Na vrhu Olimpa” najbolja u takmičarskoj kategoriji ovogodišnjeg FIAT-a.

“Za izuzetnu umjetničku cjelovitost i snažan scenski izraz kojim se savremeni teatar dovodi do vlastitih granica i iznova promišlja”, nagradio je žiri ovu nesvakidašnju predstavu, a priznanja je uručila Ana Vukotić, direktorica festivala.

U opisu predstave ističe se da je “Na vrhu Olimpa” spektakl pun boja i mirisa, pun smrti i želje, gozba na ivici groba, slavlje ljepote i strasti dok svijet juri ka svom kraju. U isto vrijeme, to je i ritualna igra koja nas primorava da razmislimo o budućnosti.

“Jedanaest multitalentovanih izvođača (glumci, plesači i muzičari) pridružuju se Janu Fabreu u ovom osmočasovnom mitološkom rejvu”, piše, a u opisu se nudi i opsežnije obrazloženje predstave.

“Najviši vrh Olimpa zove se Mitikas. Grčka riječ za “nos”. Kako bogovi žive na toj planini, Nos je nos svih bogova. Oni uživaju u mirisima koji dolaze od ljudi, iz doline, sa zemlje. Ljudi prinose žrtve - bilje, životinje, pa i druge ljude. Kuju oružje i ratuju. Rat miriše, smrt miriše, ljubav miriše. Bogovi uživaju u mirisu svijeta. Naš domaćin je dražesni, rodno fluidni bog Dionis. Oni nas uvode u svijet rejva. Slave sve ljudske stvari: ljubav, mir, jedinstvo i poštovanje - ukratko p. l. u. r. - ali i njihovu suprotnost: mržnju, sukob, neharmoniju i prezir. U ovom spektaklu sve je moguće: ostvarenje očaravajućih snova i surove tuge, vedre ljubavi i strašne boli. Spektakl je katarza, pročišćenje: suoči se s najgorim - i očisti se. Život i smrt su zamjenjivi. Stari, mrtvi heroji pojavljuju se i ponovo oživljavaju svoje živote. Edip, na primjer, tragični kralj koji je ubio oca i oženio se majkom, onaj koji je pokušao da pobjegne od svoje sudbine, a zapravo ju je prigrlio, koji je iskopao oči jer više nije želio da gleda svijet. Ali, da li je zaista slijep? Ili je samo kukavica - kao svi mi? A njegova kćerka Antigona, prva žena koja se usudila da kaže “ne” moći politike i rata, prva anarhistkinja u istoriji - kako ona gleda na naš svijet? Oni nijesu mrtvi. Oni žive među nama i postavljaju ista stara pitanja. Iz antičkih vremena pojavljuje se još jedan anarhista - Prometej, čovjek koji se usudio da se popne na Mitikas i uvrijedi bogove ukravši strijele munje i darujući ih smrtnicima. Onaj koji je želio da oslobodi čovječanstvo i zbog toga platio strašnu cijenu. Kakvu nam poruku šalje danas, poslije svih tih vjekova muka?”, piše u opisu.

Predstava podgoričkog Dramskog studija “Prazan prostor”, koju je ranije žiri 35. Festivala hrvatske drame “Marulićevi dani” u Splitu opisao kao “pozorišno remek-djelo” osvojila je više nagrada.

Novoustanovljena nagrada “Nikola Bošković” za najboljeg mladog glumca/glumicu dodijeljena je Milošu Kašćelanu za izuzetno ostvarenje u predstavi “Smrt u Dubrovniku” u režiji Petra Pejakovića.

Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Maši Božović, koja je svojom interpretacijom, takođe u predstavi “Smrt u Dubrovniku” ostvarila izuzetno snažan i upečatljiv glumački doprinos, dok je nagrada za najbolju mušku ulogu dodijeljena Pavlu Preleviću za njegovo izuzetno ostvarenje, takođe u predstavi Petra Pejakovića.

Specijalna nagrada jubilarnog 40. izdanja Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2025. dodijeljena je Josefu Nađu za izuzetno umjetničko istraživanje i stvaranje scenskog jezika koji prevazilazi granice žanrova i kultura u predstavi “Pun mjesec”.

Ono što je neupitno jeste da FIAT potvrđuje svoj put, ostaje na njemu, i ide samo dalje i hrabrije. Jubilarno 40. izdanje ovog velikog i značajnog festivala proteklo je upravo u tom duhu - hrabro, moćno, ali i sanjarski, uz primjese avangarde, savremenosti, eizostavne alternativne i snažne energije koja magnetski privlači, a sve to zahvaljujući posvećenom timu okupljenom oko FIAT-a, od direktorke Vukotić i selektora svakog od programa, pa sve do volontera i dalje do umjetnika i publike.