r

Priče i poruke Mumina o porodici, prijateljstvu, avanturi, toleranciji i prirodi

Izložba posvećena čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, otvorena je u četvrtak veče u Podgorici, u KIC-u “Budo Tomović” gdje je dostupna do 17. oktobra

3576 pregleda 77 reakcija 2 komentar(a)
Sa izložbe, Foto: Jelena Kontić
Sa izložbe, Foto: Jelena Kontić

Postoji dolina u kojoj svako jutro sviće poletno i radoznalo, praćeno melodijom usne harmonike, cvrkutom ptica, šumom potoka i toplim glasom najdražih. U toj dolini postoji jedna okrugla plava kuća čija su vrata uvijek otvorena za sve, u kojoj vlada razumijevanje, brižnost, kreativnost, a slatki mirisi iz kuhinje mâme i čuvaju sjećanja i nježnost. Kako jutro odmiče, tako se naziru nove avanture divnih stvorenja mekog srca, vedrog i znatiželjnog pogleda.

To su Mumini, nama poznatiji kao Mumijevi, njihova Dolina i Kuća. To je svijet koji miriše na zagrljaje, porodicu i prijatelje, na stare memoare, džem od malina, školjke, cvijeće, borove iglice, na uspomene iz djetinjstva i maštu koja ne poznaje granice.

Sve to dočarano je i na izložbi “80 godina priča o Muminima” koja je posvećena čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, a koja je otvorena u četvrtak veče u Podgorici, u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović”.

80 godina priča o Muminima
foto: Jelena Kontić

Izložba je dio aktivnosti kojima Ambasada Finske u Beogradu obilježava osam decenija od nastanka priča o Muminima i trajanja tih priča, a rezultat je saradnje ambasade i KIC-a “Budo Tomović”. Događaj je izazvao veliko interesovanje javnosti, postavka jednako privlači pažnju i djece i odraslih potvrđujući tako bezvremensku univerzalnost i ljepotu priča o Muminima koje i danas nadahnjuju generacije. Nakon što je prikazana u Herceg Novom, izložba u Podgorici biće otvorena do 17. oktobra, pružajući tako mogućnost svima zainteresovanima da zakorače u svijet u kojem su dom, prijateljstvo, tolerancija, poštovanje i igra najveće blago.

Otvarajući izložbu, ambasador Finske Niklas Lindkvist istakao je da ne proslavljaju 80 godina samo kao značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet, jer Mumini svojim dirljivim pričama i vječnim temama svih tih decenija osvajaju srca čitalaca u Finskoj, ali i širom svijeta.

Niklas Lindkvist
Niklas Lindkvistfoto: Jelena Kontić

“Tuve Janson je prvobitno pisala knjige o Muminima na švedskom jeziku, koji je manjinski jezik u Finskoj i moj maternji jezik. Knjige su kasnije prevedene na više od 60 jezika. Priče o Muminima su bile veliki dio mog djetinjstva. Počelo je sa slušanjem tih priča pred spavanje, a zatim sam ih ponosno čitao sam. Mnogo godina kasnije, uživao sam u tome da ih čitam svojoj djeci i gledam kako nova generacija biva očarana čudima iz Doline Mumina. Ali priče o Muminima nisu samo za djecu. One prenose duboke poruke o porodici, prijateljstvu, avanturi, toleranciji i prirodi”, podijelio je Lindkvist svoje iskustvo.

Portparolka KIC-a Elida Korać istakla je da priča o Muminima lako dolazi do srca čitalaca, i to s razlogom.

“Od knjiga, do televizijskih serija i filmova, svijet Mumina prenosi univerzalne poruke o prijateljstvu, porodici, ljubavi, ali i o hrabrosti, toleranciji i međusobnom poštovanju. Njihove priče nadahnjuju kako djecu, tako i odrasle, bez obzira na godine i granice. Zato nas posebno raduje što KIC ‘Budo Tomović’, kao mjesto kulturnih susreta i dijaloga među generacijama, ovom izložbom nastavlja lijepu i plodonosnu saradnju sa Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo finske kulture i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza”, rekla je Korać.

Elida Korać
Elida Koraćfoto: Jelena Kontić

Ambasador Lindkvist podsjetio je i na istorijat serijala, ali i na okolnosti u kojima ih je autorka kreirala.

“Tuve Janson je počela da piše o Muminima tokom Drugog svjetskog rata. U to vrijeme bila je mlada umjetnica i slobodoumna osoba u svijetu kojim je dominirao totalitarizam. Otkrivala je svoju seksualnost u vremenu kada su postojala stroga pravila ponašanja za žene. Bila je humanista i aktivistkinja za zaštitu životne sredine dok su Finska i ostatak Evrope bili razoreni sukobima. Kasnije je rekla da je, suočena sa užasima rata, ‘možda razumljivo što je iznenada osjetila potrebu da napiše bajku’... Prva dva romana o Muminima objavljena su 1945. i 1946. godine”, naveo je on i istakao da se serijal kasnije proširio na devet romana i pet slikovnica, strip objavljen u preko 100 časopisa u 40 zemalja, a nastalo je i nekoliko televizijskih animacija i drugih adaptacija...

80 godina priča o Muminima
foto: Jelena Kontić

Lindkvist je na kraju izrazio zahvalnost partneru i domaćinu, kao i svima onima čija su posvećenost i trud omogućili da se izložba realizuje, a posebno koordinatorki za kulturu u Ambasadi Finske Svetlani Garić, koja je radila na pripremi izložbe.

80 godina priča o Muminima
foto: Jelena Kontić

Vrata su uvijek otvorena

U prvoj knjizi “Mumini i velika poplava”, rasuta porodica traži dom u opasnim vremenima, a Lindkvist je primijetio da postoji mnogo paralela sa stvarnim životom i svijetom, pa i sa onim danas.

“To je priča o nadi i izdržljivosti, o značaju zajednice i brige jednih za druge... Svijet može biti zastrašujuće mjesto, ali ako mu pristupite sa radoznalošću, dobrotom i malo hrabrosti, možete doživjeti divne avanture. Dolina Mumina nije mjesto jasnog dobra i zla, ali je puna različitih likova, svaki sa svojim vrlinama i manama, i svi su prihvaćeni takvi kakvi jesu. Kada čitate knjige, prirodno je da se zapitate kojem liku ste najsličniji. U knjigama, kuća Mumina je mjesto dobrodošlice za svakoga kome je potrebno utočište. Na osnovu te ideje, kompanija koja stoji iza Mumina, a koju i dalje vodi Tuvina porodica, obilježava jubilej sloganom ‘Vrata su uvijek otvorena’...”, rekao je Lindkvist i dodao:

“Svi se nadamo da će, kada pokucamo na vrata u trenutku potrebe, neko biti tu da ih otvori i primi nas unutra”...

80 godina priča o Muminima
foto: Jelena Kontić

Istakao je i da se kompanija udružila sa Međunarodnom Federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) kako bi prikupili sredstva za one pogođene sukobima i katastrofama, podsjećajući da milioni ljudi širom svijeta danas nemaju adekvatnu zaštitu i sigurnost...

Bonus video: