“Gete kao neprolazna vrijednost” koji je organizovan u čast velikog pjesnika Johana Volfranga Getea organizovan je u Kući Rista Ratkovića. Pored velikog broja posjetilaca programu su prisustvovali predsjednik Opštine Petar Smolović i prvi zamjenik ambasadora Njemačke Ralf Rojš. Posjetioci su bili u prilici da pogledaju izložbu fotografija njemačke prijestonice kulture za 2025. grada Kemnica. Kako je istaknuto ovim programom JU “Ratkovićeve večeri poezije” i Ambasada Savezne Republike Njemačke–Podgorica žele da ukažu na neprolazne umjetničke vrijednosti, istaknu vrhunske književne domete i predstave njemačku književnost kao jednu od najvećih književnosti na svijetu. Predsjednik Smolović je zahvalio Ambasadi Njemačke na saradnji, kao i Centru za kulturu, JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i brojnim saradnicima koji godinama grade mostove između Bijelog Polja i evropskih centara kulture, ističući da je simbolično postavljen i fotografski ciklus „Grad KEMNIC – Evropska prijestonica kulture 2025“. “U pitanju je njemački grad koji nosi titulu evropskog kulturnog centra - a jedan naš, Bijelo Polje, ovim činom jasno pokazuje da vjeruje u vrijednosti koje Evropu čine Evropom: kulturnu razmjenu, toleranciju, saradnju i slobodu stvaralaštva. Gete nas uči da čovjek raste samo kada teži znanju; da sloboda nema smisla bez odgovornosti i da kultura nije ukras, već put ka preobražaju društva”, kazao je on ističući da kroz ovaj i druge programe, u vremenu buke i brzine, njegujemo prostor u kojem se riječ čuje, u kojem knjiga mijenja čovjeka, a umjetnost mijenja društvo. Podsjećajući da je Gete sebe smatrao Evropljaninom prvi zamjenik ambasadora Ralf Rojš je istakao da je istovremeno bio državnik, naučnik i građanin koji je dovodio u pitanje mnoge tradicionalne društvene konvencije. "Između ostalog, Gete je autor zbirke pjesama u kojoj naglašava suživot islamske i hrišćanske kulture: 'Ko sebe i druge poznaje uvidjeće i ovu činjenicu: Istok i Zapad se više ne mogu razdvojiti'” kazao je.
"To je i danas još uvijek i nanovo aktuelno i u Njemačkoj i u Crnoj Gori. Veliki umovi svjetske istorije rijetko su se zalagali za podjele, diskriminaciju i revizionizam. Oni su se zalagali za toleranciju, hrabrost i jedinstvo", kazao je Rojš. Istoričar i književnik i direktor Centra za kulturu Edin Smailović je kazao da su poseban program posvećen velikanu pisane riječi pripremili učenici Gimnazije “Miloje Dobrašinović” pod mentorstvom profesorice Olivere Janketić. "Podsjetio bih i na Geteovu zainteresovanost za prostor južnoslovenskih naroda za koje se smatralo da su 'divlji i neukrotivi ljudi koji ne barataju zakonima' ali, kako je kazao, desilo se da čuje baladu 'Hasanaginica', koja se mladom Geteu toliko dopala da je preveo na njemački jezik. Na taj način Gete je postao kulturni most između ova dva svijeta, Evrope ka Balkanu i obrnuto. On je u nama video ono što do tada nisu mogli, ili nisu htjeli vidjeti”, kazao je Smailović. Geteove stihove na njemačkom i našem jeziku jeziku čitali su učenici prvog razreda Gimnazije “Miloje Dobrašinović” Irina Bošković, Nada Veličković, Milena Nedović, Sara Konatar i Lazar Rahović, kao i Aleksandar Srdanović, Azra Mulić i Elvira Badžić. Veče posvećeno Geteu organizovali su JU Ratkovićeve večeri poezije u saradnji sa njemačkom ambasadom u Podgorici.
Bonus video:
