Luksuzno izdanje monografije “Tivat – grad između Zaliva i Sunca – kulturno-istorijsko nasljeđe Tivta”, koju je upravo objavila JU Muzej i galerija Tivat, već je na prvi dodir i prelistavanje, svojom naslovnicom, formatom, tvrdim povezom, zanimljivim, dinamičnim dizajnom sadržaja protkanim arhivskim slikama, ilustracijama, mapama, fotografijama, čak i QR-kodovima koji direktno „navigavaju“ čitaoca na lokacije o kojima se govori, veoma zainteresovalo ljubitelje dokumentarnog štiva – poštovaoce bogate bokeljske baštine.
Monografija, čiji je izdavač JU Muzej i galerija Tivat, promovisana je u četvrtak veče u prostorijama tivatskog Muzeja, u okviru manifestacije “Novembarski dani”.
Autorski tim: Rastko Šejić, Danijela Đukić, Siniša Luković i Zoran Mujbegović, ujedinjenim snagama kroz dvogodišnje istraživanje, iz svog ugla nadopunjavajući jedni druge, spojili su različite teme, iskustva i stilove pripovijedanja u jedinstveno, pitko, dinamično štivo. Rezultat je kapitalno djelo – monografija “Tivat – grad između Zaliva i Sunca”, knjiga na 420 strana sa preko 700 slika i navodima korišćene literature od čak 471 naslova.
“Ova knjiga je snažna emocija prema gradu; ona nije visokobudžetna, ona je više jedno: ‘Hajde da poginemo da napravimo nešto lijepo!’” – kazao je urednik knjige i dizajner, reditelj Rastko Šejić, dodavši da mu je važno što čuje prve reakcije ljudi: “Uh, kako je ovo zanimljivo!”
“Ponosan sam što smo ostavili pisani trag o kulturno-istorijskoj baštini Tivta, da postoji jedna cjelina u pripovjedački veoma zanimljivom formatu, koji je brz, za čitaoca privlačan. Ko god da dođe u Tivat i koja god generacija Tivćana to bude čitala, biće iole ‘pismena’”, podijelio je Šejić svoje prve utiske s nama, dodajući da su fotografije rađene iz vazduha i iznutra specijalno za ovo izdanje, te da one u dijalogu sa tekstom čine štivo privlačnim modernom čitaocu.
Šejić je za potrebe izdanja u posljednje dvije godine pročitao oko deset hiljada strana knjiga – najviše na engleskom jeziku, zatim na italijanskom i francuskom. Koristio je građu iz najnovijih izdanja raznih monografija, objavljenih u posljednje dvije godine. Novi cilj mu je da sredinom 2026. godine iz štampe izađe i englesko izdanje monografije “Tivat – grad između Zaliva i Sunca”.
“Fascinantno je bilo vidjeti koliko istorija ovoga grada i podneblja od najranijih vremena potiče, ističe i bukvalno izlazi iz mora – da mora nije bilo, ni ovoga grada ni ovih ljudi ne bi bilo: ni ribara, ni težaka, ni brodograditelja, ni mornara. Ne bi bilo ničega što je Tivat danas – jedno mondensko, nautičko-turističko središte”, istakao je ekspert za pomorsku istoriju, novinar Siniša Luković. On se, kaže, prilikom pisanja tekstova vodio idejom kako da ovo štivo učini privlačnim i zanimljivim njegovim kćerima, ciljajući na široku mladu publiku. Bazirao se na ono što su prije njega pisali kolege novinari Mašo Čekić, Slavko Krstović i Neven Staničić.
“Nismo mi ‘tikva bez korijena’, mi smo jedno zanimljivo kosmopolitsko društvo. Raduje me što je ovo uvijek bila otvorena sredina spremna za prihvatanje svakog dobrog uticaja koji je dolazio iz bijeloga svijeta, što se u konačnici vidi i u monografiji. Ona je koncipirana tako da je Tivat u perspektivi globalnih i regionalnih istorijskih dešavanja u datim istorijskim periodima. Vidjećete kako su se globalna geopolitička dešavanja odrazila na ovu našu malu sredinu i kako su uticala na to da ona bude takva kakva jeste. Tivat je neobično mali gradić koji baštini nevjerovatno veliku količinu istorije i kulture. Iz tako malog prostora proisteklo je jedno obilje u duhovnom, kulturnom i identitetskom smislu. Trudili smo se da to stavimo među korice ove knjige, a meni je vodilja bila da ovo što sam radio napišem na način da bude interesantno prije svega mojim dvjema kćerima, jer imam nevjerovatnu želju da moja djeca saznaju šta je ovo, ko smo mi, šta smo kao društvo i koji identitet baštinimo”, kazao je Luković.
Knjiga “Tivat – grad između Zaliva i Sunca” etnološkinju Danijelu Đukić, direktorku JU Muzej i galerija i urednicu izdanja, “podstiče na razmišljanje kakav muzej želimo i na koji način ispisujemo stranice pomorske (ne)materijalne baštine prožete kulturama Istoka i Zapada, koje su utopile nasljeđe u prirodno okruženje”.
“Ova knjiga čuva naš identitet u vremenu kada se sve mijenja i povezuje generacije – stariji će prepoznati uspomene, a mlađi će otkriti korijene”, poručila je Đukić.
Da je Tivat “proročki grad” i da “zna da mu treba sve što je dobro”, ističe akademski slikar Zoran Mujbegović, koji smatra da “Tivat poznaje budućnost”, jer je tokom 22 vijeka svojim podnebljem oblikovao ljude i građevine – od Miholjske prevlake, preko Ostrva cvijeća, do Luštice Bay i Porto Montenegra i dalje.
Recenzent dr Ilija Lalošević istakao je da ova monografija “na jedan popularan i naučno utemeljen način predstavlja kulturnu baštinu Tivta, u kontekstu istorijskog nasljeđa šireg prostora Boke Kotorske i istorijskih zbivanja šireg regiona, čak i prostora Evrope”.
“To ovoj knjizi daje jednu težinu u smislu da stavlja Boku u kontekst svijeta, što Boka i jeste i što je ova publikacija i dokazala”, istakao je Lalošević.
Naslovu “Tivat – grad između Zaliva i Sunca” Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat, rado bi dodao podnaslov “Vodič za lokal-patriotizam”, s obzirom na to da, po njegovoj ocjeni, Tivćani nedovoljno cijene svoju baštinu.
Naveo je da su ovom obalom prošli austrougarski ratni zapovjednici: Georg fon Trap, Mikloš Horti, kapetan Maksimilijan Daublebski fon Šternek; da se igrao tenis u velikom Mornaričkom parku; da je u Tivtu bila razvijena glinena industrija; da je tivatska “tigla” dobijala nagrade na Carskom sajmu u Beču; a da je na kraju tu došao Piter Mank, koji je osnovao Porto Montenegro na temeljima bivšeg austrijskog, kraljevskog, ratnog, jugoslovenskog, kasnije SFRJ vojnog pomorskog arsenala.
“Vidite koje su to epohe, koja je to vrijednost. Ovo je velika, nevjerovatna i uzbudljiva priča, drago mi je što je izašla u ovom formatu, objedinjujući ljubav prema gradu i moderan stil”, kazao je Komnenović.
Izvedbom pjesama “Kad god”, komponovane na tekst Rastka Šejića, i “Tamo gdje je sve po mom” (Jinx), Isidora Nikolić je glasom i zvukom gitare oplemenila predstavljanje knjige u Muzeju i galeriji u kompleksu ljetnjikovca Buća-Luković. Ona je pročitala i dio iz recenzije arheologa dr Adama N. Crnobrnje, predsjednika Srpskog arheološkog društva i muzejskog savjetnika u Narodnom muzeju u Beogradu, koji je istakao da se “ovom monografijom Tivat prvi put može podičiti ne samo dugom prošlošću već i dugom, jasno ispričanom istorijom“.
Bonus video: