Knjiga “Diplomacija za neovisnost” ili “Diplomatija za nezavisnost” Ane Radović Kapor, promovisana je na početku druge večeri manifestacije Dani Mirka Kovač, koju organizuje Fokalizator.
U podgoričkom Book Cafffe-u večerašnji program počeo je razgovorom o knjizi Radović Kapor, ali i onome što diplomatija u najširem smislu predstavlja. Knjiga je objavljena prije dvije godine u Hrvatskoj, kao produžena, opširnija doktorska disertacija na engleskom jeziku, s obzirom na to da je autorka vrijeme koje je tome prethodilo provela u Americi, otkrila je.
Ana Radović Kapor u svojoj knjizi analizira diplomatske procese koji su Crnu Goru doveli do mirne, demokratske i međunarodno priznate obnove nezavisnosti.
O knjizi, ali i diplomatiji uopšteno, te onda i zaokružujući sve to sa likom i djelom Mirka Kovača, govorili su: ambasador Bosne i Hercegovine, diplomata koji dobro poznaje crnogorske i regionalne procese Branimir Jukić, dr Ivana Kovač Baret, profesorica španskog jezika i književnosti, prevoditeljka, istraživačica kulture i identiteta, ali i počasna konzulica Kraljevine Španije, autorka Radović Kapor i moderatorka večeri, novinarka Jelena Nelević.
Radović Kapor je navela da joj je zadovoljstvo što knjigu predstavlja u rodnoj Podgorici. Komentarišući to da se do njene nije pojavila studija koje se bavi samo i isključivo Crnom Gorom na ovaj način, kazala je da smatra da je nezavisnost Kosova doprinijela tome da se na crnogorsku obnovu nezavisnosti baci sjena u diplomatskim krugovima.
“Dok se govorilo o Mirku Kovaču počela sam razmišljati jesam li se to ja, nesvjesno, odabirom ove teme zapravo krenula vraćati onome odakle sam potekla? Možda baš isto kao Mirko Kovač…”, priznala je.
Oni ključni, racionalni motivi za priređivanje ove knjige ipak se nalaze u akademskoj zajednici, procesima i okolnostima, ali i istraživanjima, studijama i naučnim radovima...
Nelević je prenijela tvrdnje da se knjiga lako čita, uprkos tome što se bavi težim temama iz sfere politologije i diplomatije i da je napisana na način da čitatelje drži u napetosti kao kakav zanimljiv i krimi roman. Komentarišući to, autorka je rekla da je ona prvenstveno naučni rad.
“Stil je stil, takav je kakav je. Ono što je meni jako važno je da je sve što je napisano tačno. E sad, interpretacija je slobodna. Ali tu nema fikcije, sve što je navedeno je apsolutno istorijski, činjenično potkrijepljeno izvorima, tako da s te strane tu nema vrdanja. Knjizi su tu težinu, možda i lakoću čitanja, dali citati iz brojnih intervjua koje sam radila sa sa crnogorskim diplomatima, ali i sa ljudima koji su tada bili u državnom vrhu, kako Crne Gore, tako i Srbije”, objasnila je ona.
Uradila je 13 intervjua putem poziva (telefonskog ili na nekoj od onlajn platformi), jedan je radila uživo u ministarstvu u Hrvatskoj, a par njih je realizovano pisanim putem, i sve to u periodu pandemije virusa korona. Potvrdila je da neki sagovornici nijesu pristali na razgovor, neki su odustali kada su dobili pitanja, neki nikada nijesu ni odgovorili…
O aspektima knjige usljed kojih je neki doživljavaju i kao krimi roman nije otkrivala više, već je to ostavila čitaocima da otkriju i spoznaju.
Moderatorka Nelević je konstatovala da knjiga još nije doživjela crnogorsko izdanje, a osnivač Fokalizatora Vladimir Vojinović kazao je da će na tome raditi u budućnosti.
Kovač Beret je ocijenila da se promocija dešava u okviru Dana Mirka Kovača, možda i zato što s jedne strane Kovač otvara i tu emocionalnu, egzistencijalnu i etičku dimenziju domovine, a Radović Kapor analizira institucionalno-političku, diplomatsku borbu za suverenost.
“Može sasvim da se kaže da oni zajedno stvaraju jedan kompletan narativ o tome šta država uopšte znači i pojedincu i kolektivu. U njegovim esejima i u njegovoj prozi isto tako Mirko prikazuje domovinu kao jedan emocionalni prostor. Dakle, domovina nadilazi administrativne i teritorijalne definicije, a Ana s druge strane posmatra domovinu kroz taj neki formalni proces suverenosti, međunarodne obnosti, diplomatsku legitimaciju. Mirko nam zapravo pokazuje zašto su ti svi procesi uopšte važni, jer je država okvir u kojim se individualna pripadnost može ili potvrditi ili razoriti. Tako da ja pronalazim tu potpunu kompatibilnost između ove teme oko koje je inače i Mirko bio vrlo određen kada pričamo o suverenitetu i Crne Gore i generalno o uništavanju te zajedničke države, što je za njega predstavljalo i oslobađanje i novu traumu, jer on razumije da državna struktura kao mehanizam duboko ulazi u pojedinačni identitet”, rekla je Kovač Beret koja je podijelila i neka od porodičnih sjećanja na Mirka Kovača…
Jukić se, nakon pitanja Nelević osvrnuo i na obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.
“Tri su kapitalne stvari na koje možete biti ponosni, koje bih ja istakao. Jedna je stavka upravo ova koju sam pomenuo, to je obnova državnosti države koja je 1878. bila jedna od malog broja priznatih država na svijetu, što je dakle nevjerovatno jer pričamo o 19. vijeku. Druge dvije stvari koje su desile prvi put u istoriji Crne Gore, to je da je postala ekonomski nezavisna, a što se tiče životnog standarda, kupovne moći, postali ste i jedna od država Zapadnog Balkana koje nisu ušle u Evropsku uniju, ali možda kao društvo, pojedinci i svi građani, sa najvećom kupovnom moći većom nego sve ostale države na Zapadnom Balkanu. I treći dio to je da na putu integracija zaista i usvajate određene vrijednosti i ideje. Mislim da zaista možete biti ponosni”, poručio je Jukić.
Dani Mirka Kovača organizuju se od šestog do devetog decembra u Podgorici, ali i u Nikšiću (sjutra, prostor Kultivator) i na Cetinju (utorak, 9. decebar, Centar za kulturu Prijestonice Cetinje).
Identitet i melanholije prostora
Moderatorka večeri, novinarka Jelena Nelević podsjetila je da je prvog dana manifestacije bilo riječi o samom Mirku Kovaču, njegovoj književnosti, ličnosti, osobenosti, druženjima sa njim, ali i širem uticaju i značaju. Zapazila je da su crnogorski književnici i književnice u jednom periodu bili zaboravljeni, ali zahvaljujući onima koji su perjanice i svijetle tačke naše književne i društvene scene, to je prevaziđeno.
“O Mirku Kovaču je juče dosta rečeno. On je rođen u Crnoj Gori, kraj života i jedan veliki dio života je stvarao u Hrvatskoj gdje je i umro. Taj put je oblikovao i njegovo književno iskustvo, njegovo razumijevanje i pripadanje, identitet i posebne melanholije prostora iz kojih dolazimo upravo i do ove večeri”, kazala je Nelević.
Bonus video:
