Blagota Eraković je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, samo što je prije njegove epohe malo toga postojalo, a tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj, nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u sasvim nove prostore. I u tom smislu, treba razumjeti riječi Žorža Baroa koji je rekao da je Blagota Eraković začetnik moderne režije u Jugoslaviji: "U bliskoj budućnosti svi ćemo raditi kao on, a on će raditi nešto drugo". To nešto drugo je uvijek bilo pozorište. I današnje pozorište u Crnoj Gori, a vjerujte mi i u državama bivše Jugoslavije, teško možete shvatiti i razumjeti sve elemente režije, ako ne znate i ono što su radili Prometeji među kojima je i Blagota Eraković.
To je kazao pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević na promociji knjige "Među svima kao da je sam - priča o Blagoti Erakoviću", čiji je autor. Knjiga, iliti monografija posvećena velikom crnogorskom pozorišnom čovjeku, predstavljena je u srijedu veče u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) pred mnogobrojnom publikom. Djeluje kao da bi i velika sala CNP-a bila mala, da je održavanje večeri pvobitno planirano i najavljeno upravo za scenu koja i dolikuje Erakoviću.
Podsjećajući da je prošlo tačno 60 godina od novembra 1965. kada je potpisao svoju prvu profesionalnu režiju, Blagota Eraković je izrazio zahvalnost svima koji su doprinijeli objavljivanju knjige, svima koji su prisutni na njenom predstavljanju, ali i CNP-u, te i umjetnicima koji su ga, kao mladog, srdačno prihvatili.
"Kada sam krenuo u ovaj posao davne 1965. godine, reditelj je, da bi ga glumci prihvatili, trebalo da izgleda otprilike kao ja sad", našalio se on na početku. Objasnio je da su ga tada na regionalnoj pozorišnoj sceni dočekali bardovi glume i nabrojao tek neke od njih: Milivoje Živanović, Mira Stupica, Ljubiša Jovanović, Marija Crnobori, a u pozorišnim krugovima je vladalo takvo poštovanje da mladi umjetnici ne bi ni ulazili u salon u kojem se oni nalaze...
"Ja pripadam toj generaciji koja je razbila led", dodao je Eraković, ističući da je upravo u knjizi i objašnjeno kako su mladi stvaraoci prodirali na jugoslovensku scenu.
"Kad sam došao u CNP, imao sam sreću da zateknem bardove crnogorske glume, poput: Miloša Jeknića, Dragice Tomas, Bora Begovića, Petra Begovića, Petra Vujovića, Veljka Mandića, Nade Blažević, Zlate Raičević i mnogih drugih. Oni su zaista bili vrhunski glumci. Sa ove tačke gledišta, imao sam od koga učiti, a oni su se ponašali kao najbolji đaci i prihvatili me svesrdno, što je doprinijelo mojoj odluci da poslije dugog niza godina, tokom kojih sam imao status slobodnog umjetnika i radio širom Jugoslavije, od Triglava do Đevđelije, konačno spustim sidro u moj kraj, moju državu", rekao je Eraković dolazeći do perioda kada je prihvatio ulogu direktora CNP-a, i to onog koje je spaljeno do temelja u oktobru 1989.
Izgurao je u misiji obnove nacionalnog teatra prilikom čega je zadržao, ali i uzvisio njegovu reputaciju...
"Vrlo sam srećan što je ovo pozorište danas jedno od najrelevantnijih i što se za moje ime vežu i najveća priznanja koja je ovo pozorište dobijalo, a to su prve Sterijine nagrade, prve nagrade u Sarajevu i tako dalje", kazao je Eraković i dodao:
"Drago mi je što će se ovom knjigom, nadam se, otvoriti čep, da se i o ovim ljudima koje sam pomenuo, ali i o onima prije njih i drugima, napiše, ako ne knjiga, a ono bar neki komentar, rasprava i slično, jer mislim da se ima šta reći i o čemu i kome pisati. Iako je mnogo dokumentacije tada izgorelo, ipak je ostalo i mnogo toga na osnovu čega se može pisati. Mislim da bi ubuduće, barem jednom godišnje, trebalo da se objavi ovakva knjiga posvećena nekome od naših velikana", rekao je Eraković.
Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije "Portreti" koju CNP posvećuje priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima. Iako nije bio prisutan na promociji, direktor CNP-a Ilija Subotić, obratio se prisutnima putem pisma koje je pročitano na početku večeri.
"Postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom procesu, već i promjene umjetničkog života i prostora u kojem su stvarali. Blagota Eraković zasigurno je jedan od takvih umjetnika. Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom razvoju jugoslovenskog pozorišta '70-ih i '80-ih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je ostao svoj čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što se umjetnosti pokušava nametnuti", zapazio je, između ostalog, Subotić.
Milosavljević je dodao da je zahvalan na pozivu da upravo on bude autor knjige posvećene Erakoviću i ocijenio da je višeslojna, baš kao i život i rad Erakovića.
"Ja kao autor knjige smatram da monografiju možete čitati kao priču o Blagoti Erakoviću - reditelju, priču o Crnogorskom narodnom pozorištu, o crnogroskom teatru, o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. Svesti Blagotu Erakovića na reditelja bilo bi nepravedno. U ovoj knjizi ćete vidjeti i pročitati i na koje sve načine se Blagota angažovao u društvenom životu Crne Gore. Namjerno kažem društvenom, a ne društveno-političkom, zato što je Blagota u svom umjetničkom angažmanu ostavljao prostora da vodi računa i o esnafu, i to ne samo u pozorišnom segmentu, nego uopšte u umjetnosti", istakao je Milosavljević.
Urednik knjige Vasko Raičević je kazao da je smatra dragocjenom sa više aspekata.
"Blagota Eraković i njegova karijera veoma su značajni i za ovo pozorište i za teatar u Crnoj Gori uopšte, jer se poklapa s promjenama koje su se dešavale... Njegova uloga je ogromna, a njegova karijera veoma značajna i vezana za istoriju ovoga pozorišta i Crne Gore uopšte. Ova knjiga se u tom smislu može čitati ne samo kao niz ili pregled događaja na crnogorskoj pozorišnoj sceni, već i kao priča koja je iz privatnog aspekta i kutka otpetljala neke važne promjene u pozorištu, a tu je svakako i društveni i poltiički kontekst. U knjizi, Blagota govori i o svome djetinjstvu i poslijeratnom Nikšiću, pa se, između ostalog, i tu privatni aspekt spaja sa onim što je politički kontekst jedne zemlje", dodao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović, ocijenio je da je "Među svima kao da je sam" svojevrstan izdavački poduhvat CNP-a koji je Milosavljević oblikovao tako da premašuje konvencionalni model monografije. Posebna vrijednost izdanja leži i u načinu na koji su isprepletene biografija i profesionalna istorija, što knjigu čini ne samo pričom o jednom reditelju, već i svjedočanstvom o razvoju pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori i širem regionalnom kontekstu.
"Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanih intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranih tekstova savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije, Erakovićeva sjećanja i njegove arhivske tekstove i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i metodološki inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema. Knjiga nije samo priča o životu reditelja, već i svjedočanstvo o pozorišnoj umjetnosti i njenom razvoju", istakao je on.
Bonus video:
