Promocijom 73. broja publikacije Godišnjak, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru je preksinoć, na simboličan način, zaokružio 2025. godinu.
Izdavanjem Godišnjaka se, po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati i raznovrsni programi koje priređuje Pomorski muzej, a ova specijalizovana publikacija je i u ovom izdanju donijela veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke, koje potpisuju autori iz zemlje i inostranstva.
Značajno interesovanje publike i prepuna galerija Pomorskog muzeja obilježili su i ovu promociju Godišnjaka - događaja koji se u Kotoru i Boki smatra jednim od glavnih godišnjih zbivanja na polju kulture i očuvanja lokalnih tradicija.
Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor u kontinuitetu izlazi od 1952. godine, kada je i osnovana ova ustanova kulture, te je jedina takva naučno-stručna publikacija koju izdaje neki od pomorskih muzeja na istočnoj obali Jadrana. U svijetu postoji još samo nekoliko pomorskih časopisa koji se štampaju u ovako dugom vremenskom razdoblju, te se zbog toga ovaj Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru može smatrati jednako pomorskim, koliko i kulturnim nasljeđem.
Ovogodišnji, 73. broj Godišnjaka donosi deset naučnih radova i dva osvrta. Joško Katelan i Jelena Mršulja pišu o Marku Đ. Petroviću, do sada nepoznatom učesniku Bitke kod Artine 1756. godine. Dr Lovorka Čoralić autorka je teksta Iseljenici sa istočnog Jadrana u Mlecima, tamošnja bratovština topnika i uloga kotorskog biskupa Angela Baronija (1604–1611), dok Željko Brguljan piše o pomorskim aktivnostima članova porodice Svetog Leopolda Bogdana Mandića iz Herceg Novog, njegovom djedu Ivanu Mandiću i sudbini porodičnog jedrenjaka, peliga “Carolina”.
Pomorski kapetani iz Crne Gore u inostranstvu u periodu od 1760. do 1960. godine naziv je naučnog rada dr Srđe Martinovića. Temom Pomorstvo i kultura sa posebnim osvrtom na Boku Kotorsku bavio se dr Antun Sbutega, dok je mr Vilma Kovačević objavila rad Tri kotorska srednjovjekovna sakralna objekta u svjetlu arheoloških istraživanja.
Radojka Abramović posvetila je svoj rad životopisu i kultu Blaženog Gracije sa Mula, a Melisa Niketić objavila je rad pod nazivom Komoda u baroknom stilu kao primjer oživljavanja stilova. Lodoviko Pontano u pjesmama Ljudevita Paskvalića naziv je rada Ane Ferri. Zoran Radimir pisao je o arhitektonskom i ambijentalnom nasljeđu Dobrote prema popisu kuća iz perioda 1838-1846. godine, dok je dr Branko Sbutega napisao osvrt o galiji Sveti Tripun Kotorski i njenom učešću u Lepantskoj bici 1571. godine. Slavko Dabinović predstavio je knjigu dr Lovorke Čoralić Kapetani, pukovnici i crkveni velikodostojnici: Odabrane teme iz povijesti Perasta.
Okupljene na promociji 73. broja Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru pozdravila je direktorica Muzeja, mr Maja Uskoković, koja je sumirala godinu na izmaku kada su u pitanju rad i dostignuća ove ustanove kulture, istakavši da je Pomorski muzej tokom godine ostvario sve ključne aktivnosti – od zaštite fonda, preko digitalizacije i konzervacije, do brojnih programa, saradnji i istraživanja.
Uskoković je naglasila da je nastavljena sistemska briga o svim zbirkama, da je povećan i obogaćen fundus muzeja, unaprijeđeni muzejski standardi, adaptirane radne prostorije čime su stvoreni bolji uslovi za rad kustosa, konzervatora i administracije, te da je započet projekat uređenja nove interaktivne sobe u prizemlju palate Grgurina. Tokom cijele godine smjenjivale su se izložbe savremenih autora, tematske postavke, predavanja i edukativni programi. Međunarodne aktivnosti Muzeja bile su snažne i raznovrsne, a izdavačka djelatnost jednako bogata.
“Objavili smo i promovisali više kapitalnih izdanja, među kojima su Katalog istorijsko-umjetničke zbirke, Zbornik radova Miloša Miloševića (drugi tom), Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka, reprint knjige o putovanju kapetana Iva Visina, kao i publikaciju Ceramic and porcelain dishes. Tokom godine bili smo domaćini nizu promocija knjiga renomiranih autora, dok su naši zaposleni predstavili više stručnih i naučnih publikacija, potvrđujući da Muzej nije samo čuvar baštine, već i aktivan izdavač i promoter znanja”, navela je Uskoković.
Dodala je da je Muzej u godini na izmaku donacijom dobio 26 novih predmeta za svoje zbirke, da je sedam otkupljeno, dok je muzejska biblioteka obogaćena sa ukupno 148 novih naslova.
“Sve ove aktivnosti: izložbe, predavanja, radionice, koncerti, međunarodne saradnje, naučni radovi i izdavačka djelatnost, svjedoče o tome da Pomorski muzej Crne Gore živi punim kapacitetom”, zaključila je Uskoković.
Predstavljajući najnoviji, 73. broj Godišnjaka Pomorskog muzeja, jedan od urednika ove publikacije, Slavko Dabinović, podsjetio je da ona kontinuirano izlazi od 1952. godine i da je, kako je kazao, “u svojoj višedecenijskoj prisutnosti na ovim prostorima Godišnjak iznio pred naučnu javnost čitav niz rasprava iz pomorske i kulturne istorije Kotora i Boke Kotorske, što ga je uvrstilo među vrijedne i važne pothvate u našoj kulturi”.
“Dugogodišnjim periodičnim publikacijama, poput Godišnjaka, koje imaju zavičajni karakter, nastoji se sačuvati od zaborava čitav spektar istorijskih događaja koji bi se inače izgubili u tami prošlosti”, kazao je Dabinović, podsjećajući na veliku ulogu ove publikacije u prezentaciji naučnih istraživanja dugog razdoblja pomorskih aktivnosti i poduhvata kotorskih i bokeljskih pomoraca i ratnika na moru, od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća.
Istakao je da je Godišnjak od svog prvog broja okupljao eminentne i kvalifikovane istraživače pomorske i kulturne baštine, kako iz Crne Gore, tako i iz zemalja okruženja.
“Njihova stručnost bila je neupitna i visoko cijenjena u širokim krugovima istraživača relevantnih arhivskih izvora. Danas pred istraživačima pomorske i kulturne prošlosti stoji ogroman zadatak da se stručna istraživanja prezentuju naučnoj javnosti i široj čitalačkoj publici, s ciljem utemeljenja vjerodostojnosti pomorske i kulturne ostavštine naših predaka, kako bi se sačuvala memorija na njihove ogromne žrtve u stvaranju onoga što danas nazivamo baštinom. Radovi koje večeras predstavljamo pisani su u skladu sa naučnim i metodološkim načelima istoriografije, potvrđenim kroz obimno korišćenje domaće i strane, relevantne arhivske građe. Stoga, uprkos naučnom karakteru, Godišnjak je istovremeno izuzetno zanimljiv za čitanje”, rezimirao je Dabinović.
Rukovoditeljka Biblioteke Pomorskog muzeja i druga urednica Godišnjaka, Danijela Nikčević, naglasila je da “svaka stranica ove publikacije svjedoči o vrijednom radu stručnjaka koji su kroz svoje teme produbili naše znanje o pomorskoj istoriji, materijalnoj i duhovnoj kulturi i širem kulturnom kontekstu ovog jedinstvenog prostora”.
“Godišnjak je mnogo više od knjige. On je naš zajednički napor da prošlost sačuvamo, razumjemo i predstavimo na naučno utemeljen način. U sebi nosi duh istraživanja, odgovornosti i trajne posvećenosti pomorskoj tradiciji Boke Kotorske. Pomorstvo je uvijek bilo više od plovidbe - ono je način razumijevanja svijeta, hrabrost da se zakorači preko horizonta, ali i svijest da svako putovanje traži odgovornost i znanje. Na isti način i naš Godišnjak svake godine iznova kreće na svoje putovanje, otkrivajući nova saznanja, nova tumačenja i nove poglede na prošlost koju čuvamo”, istakla je Nikčević.
Bonus video:
