Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” obilježila je u ponedjeljak 145 godina postojanja, potvrđujući ulogu jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Podgorici i Crnoj Gori. Svečanost povodom jubileja održana je u prostorijama KIC-a “Budo Tomović”, uz prisustvo brojnih zvanica, predstavnika institucija i ljubitelja pisane riječi.
Direktorka Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić kazala je da je osnivanje ove ustanove predstavljalo važan temelj razvoja kulture i društvenog napretka.
“Na današnji dan, daleke 1881. godine, otvaranjem srpske čitaonice sa bibliotekom, pobijedio je entuzijazam grupe istaknutih građana: vojvode Marka Miljanova, vojvode Bećir-bega Osmanagića, sudije Selja Abazovića i brigadira Mihajla Vučinića. Time su postavljeni temelji razvoju kulture i opšteg društvenog napretka. Ovaj jubilej nije samo broj, on predstavlja gotovo vijek i po posvećenosti znanju, kulturi, obrazovanju i zajednici”, istakla je Ilinčić.
Ona je naglasila da je biblioteka tokom decenija bila mnogo više od prostora ispunjenog knjigama.
“Bila je mjesto susreta ideja, tišine i dijaloga, onoga što je bilo, što jeste i što će biti. Kroz različita istorijska razdoblja i društvene promjene, ostala je postojani svjetionik znanja. Generacije čitalaca, učenika, studenata, istraživača i zaljubljenika u pisanu riječ u njoj su pronalazile inspiraciju, odgovore, ali i nova pitanja koja pokreću napredak”, kazala je Ilinčić.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović poručila je da 145 godina postojanja biblioteke predstavlja mjeru jednog dugog i vrijednog kulturnog puta.
“Danas mjerimo dužinu jednog velikog putovanja kroz kulturu i prosvjetu, puta građenog znanjem, knjigama, idejama i ljudima koji su vjerovali da je obrazovanje temelj slobodnog, odgovornog i zrelog društva. Od skromnih početaka u privatnoj kući u Staroj varoši, preko darovane crkvene zgrade mitropolita Ilariona Roganovića, do reprezentativnog doma u Novoj varoši, čitaonica je rasla zajedno sa Podgoricom, a Podgorica sa čitaonicom”, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je podsjetila da je biblioteka od osnivanja okupljala ljude i knjige, gradeći prostor otvorenosti i napretka.
“Savez između knjige i čovjeka bio je platforma za hod u budućnost. Među članovima čitaonice nalazila se i učiteljica Milica Ilić, što svjedoči o idejama koje su nadmašivale tadašnje okvire i nastavile da ih šire u decenijama koje su uslijedile. Biblioteka je dijelila sudbinu grada i nije bila lišena izazova i prekida”, navela je ona.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da jubilej Narodne biblioteke prevazilazi jedan datum i jednu ustanovu, jer se tiče suštine kulturnog identiteta Crne Gore.
“Okupljamo se zbog knjige, biblioteke i pisane riječi, zbog onoga što u Crnoj Gori ima duboko istorijsko, kulturno i društveno značenje. Crna Gora ima rijetku privilegiju da svoju kulturnu istoriju započne knjigom. ‘Oktoih prvoglasnik’, štampan 1494. godine u Crnojevićevoj štampariji, svjedoči o ranom razumijevanju vrijednosti znanja, pismenosti i kulture”, kazala je Vujović.
Ona je istakla da se prema međunarodnim standardima biblioteke smatraju ključnim nosiocima obrazovanja, kulture i informacija.
“Javna biblioteka nije samo mjesto pristupa znanju, već i prostor za razvoj kritičkog mišljenja, medijske pismenosti i javnog dijaloga, naročito u digitalnoj eri. Biblioteke su središta interkulturalnog razumijevanja i cjeloživotnog učenja, zbog čega možemo reći da su upravo one najinkluzivnije ustanove kulture”, poručila je Vujović.
Bonus video:
