Ljubav je jedina sila jača od svake ideologije

Inspirisana životom narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića, muzička drama, iliti antimjuzikl "Osmijeh za Mariju Mihailovič", sinoć je na premijernom igranju provela publiku kroz Drugi svjetski rat, slaveći antifašizam, slobodu i ljubav, a sve povodom 85 godina od Trinaestojulskog ustanka.

Premijera nove koprodukcije JU Kulturni centar Bar i Gradskog pozorišta Podgorica, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, predstava “Osmijeh za Mariju Mihailovič” odigrana je na Ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru u sklopu pozorišnog programa "Barskog ljetopisa". Repriza predstave je večeras, 16. jula, na ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru.

"Pjesma, gluma, scena, kostimi, otvorena pozornica i pažljivo organizovano svjetlo - sve se sjedinilo u jedinstveni doživljaj priče motivisane crnogorskim herojemm a u čijem centru je jedina sila jača od svake druge ideologije, a to je ljubav", ističe se u saopštenju.

Majdan za pravljenje filma

Autor i reditelj predstave Obrad Nenezić, poručio je da su težili da kroz modernu teatarsku estetiku ispričaju priču, ne o tome kako je bilo, već kako je moglo biti, ostajući vjerni duhu generacije koja je vjerovala u slobodu.

Nakon premijere, Nenezić je poručio da je Aristotel, otac drame, njegov najveći učitelj te da je taj velikan, a i ostali poslije njega, crpio inspiraciju iz mitova, pa tako nove generacije prave dramatrugiju prema pop ikonama.

"Ljubo Čupić je jedina pop ikona u Crnoj Gori, to odavno tvrdim. Još kao djeca smo nosili njegove portrete na kapama i na đačkim bluzama, ljudi svih vjera i nacija su se tetovirali. Mislim da je on izvanredan majdan za pravljenje i filma, i romana i predstave. Ja sam dva medija već obradio, knjigu i pozorišnu predstavu, ali ipak mislim da bi ova priča, kad bi je neko drugi napisao, ipak u filmu bila najbolja", poručio je autor istoimenog romana i reditelj predstave.

Direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović, kazala je da se ovom predstavom "vraćaju vremenu u kojem su ljudskost i dostojanstvo bile vrijednosti za koje se živjelo i umiralo, podsjećajući se velike ideje slobode koja nadilazi pojedinca".

Direktorica Kulturnog centra Bar, mr Aleksandra Nikezić, ranije je navela da kroz višegodišnju saradnju dviju ustanova, nastaju vrijedne produkcije, a sigurna je da će publika prepoznati snažnu i aktuelnu poruku o antifašizmu, slobodi i dostojanstvu.

Autorski tim predstave čine: Darko Musić (scenograf), Katarina Vukčević (kostimografkinja), Sanja Stupar (koreografkinja), Slobodanka Dabović Durić (kompozitorka), Vjera Nikolić (korepeticija), Dražen Milić (dizajn svjetla) i Duško Miljanić (fotografija).

Glumački ansmabl čine: Lazar Dragojević (Ljubo), Marija Đurić (Marija), Vukan Pejović (Rade), Milo Perović (Staša), Sejfo Seferović (Lujo), Omar Bajramspahić (Pukovnik/Jovo Džada), Simo Trebješanin (Pablo), Ivona Raković (Mrvica), Davor Dragojević (Sekretar), Zoran Dragićević (Bartolomeo) i Katarina Krek (Grofica/Mlada/ Starija/Bellisima).

Brojni gledaoci, među kojima i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa saradnicima, kao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, nagradili su kompletan autorski tim ovacijama i višeminutnim aplauzom.

Igrati Ljuba Čupića je čast i privilegija

Dragojević, koji tumači glavnu ulogu, bio je preplavljen emocijama nakon predstave i kazao da jedva čeka večerašnju reprizu jer ga se jako tiče ova priča, a posebno lik i djelo Ljuba Čupića.

"Kad me je Obrad Nenezić pozvao i rekao mi da želi da igram baš ovu ulogu, vjerujte mi - čitav sam se naježio. Možda najveća dosad čast i privilegija za jednog mladog glumca je igrati ovakvog heroja i jednu ovakvu ličnost“, ispričao je.

Dragojević je naglasio da su naporno radili, a po reakcijama publike misli da su prenijeli pravu emociju jer se, kaže, i njih tiče ova priča za koju se nada da će se dugo igrati.

Krek je poručila da je ovo "pozorište kakvo ona voli" i za koje se zalaže i misli da u svijetu, u kojem je svaki događaj na ivici da bude apsurd, treba njegovati nešto što je put nade, ljubavi i slobode.

"Meni je bilo čarobno raditi u ovom procesu zato što sam kontrapunkt tog dijela priče koji njeguje cijelu tu filozofiju koja je ratna, anti-ratna... Šta je to kad se taj rat spusti na jedinku? Na čovjeka koji izgubi drugog čovjeka? Bilo mi je mnogo zanimljivo da tu temu istražujem“, ispričala je Krek.

Pejović, koji je tumačio lik Ljubovog brata Rada, rekao je da mu je mnogo drago što je taj namaštani, izmišljeni lik, po Aristotelu pisan, onaj koji je mogao takav biti - a nije, ostavio značajan utisak i istakao svoje zadovoljstvo zbog prilike da igra u ovoj predstavi.

Posebno se osvrnuo na svoju ulogu brata i scene koje je odrigao sa svojom "braćom na sceni" za koje je kazao da se nada da su uspjeli da prenesu tu posebnu vrstu ljubavi koja je kulminirala tragedijom.

"Jedna ogromna dimenzija. Jedan ogroman lik koji predstavlja i crnogorski mentalitet i taj ideološki smisao - domaći je patriota, voli svoju zemlju, dolazi da je brani iz Argentine u kojoj su tako lagodno živjeli, čim su čuli za rat u Crnoj Gori ali on pronalazi mnogo mana u tom ideološkom sistemu komunizma“, pojasnio je on.

Pejović je poručio da se, igrajući u Baru i na Barskom ljetopisu osjeća sjajno te da mnogo voli Bar koji ga podsjeća upravo na svoju prvu predstavu koju je igrao na otvorenoj pozornici u Starom Baru, i to baš u režiji Obrada Nenezića.

Sloboda i antifašizam

Obrad Nenezić je u uvodniku predstave zapisao da je prevashodni cilj ovog projekta vraćanje iskonskih poetskih vrijednosti muzičkom i dramskom teatru, kao i njegovanje antifašističke misli koja je neophodna u trenucima kad se fašistički duhovi povampirišu, uzimaju drugačije kostime i oblike, te nehumano djeluju na elementarne demokratske, nacionalne, vjerske, rasne,rodne i druge slobode.

"Ova predstava će na moderan način frangmentalne dramaturgije ispričati priču o Ljubu Čupiću, ali ne onako kako je bilo, već kako je moglo biti (Aristotel), jer niko pouzdano ne zna njegov život, a čitava planeta poznaje njegovu smrt, i na taj način sačuvati od zaborava i istinu i mit o narodnom heroju, čija je fotografija pop ikona na svim meridijanima, ali i njegovih saboraca koji su raznih vjera i nacionalnosti a okupljeni oko jednog cilja - slobode, bez obzira na različitosti“, poručio je autor.