Premijera "Balkanske carice": Nasljeđe koje i danas oblikuje naš identitet

Opera "Balkanska carica", nastala prema istoimenom djelu kralja Nikole I Petrovića Njegoša, govori o trenutku kada se čovjek nađe pred izborom između onoga što voli i onoga što želi da postane, ističe rediteljka Nina Martinović u susret premijernom izvođenju.

Premijera "Balkanske carice" biće izvedena danas, u 21 čas, u prostoru Luštica Bay-a i ulaz je besplatan, a naredna igranja najavljena su za avgust, u okviru 13. izdanja Operosa festivala 2026. U novom čitanju komada, nastalom za Operosa Festival 2026, "Balkanska carica" izlazi iz okvira istorijske priče i postaje savremena tragedija o raspadu sna o ljubavi, zajedništvu i vrijednostima koje oblikuju identitet. Kroz muziku, poeziju i snažne scenske slike, publika će iznova otkriti djelo duboko ukorijenjeno u crnogorskoj tradiciji, koje istovremeno otvara univerzalna pitanja jednako aktuelna i danas.

"U godini kada Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, publika će imati priliku da doživi jedno od najznačajnijih djela crnogorske kulturne baštine u posebnoj kamernoj produkciji, izvedenoj u originalnoj orkestraciji za gudački sastav. Prema drami kralja Nikole, uz muziku Dionizija de Sarna San Đorđa, 'Balkanska carica' spaja ljubav, žrtvu, patriotizam i istorijsku sudbinu u snažnu opersku priču posvećenu ženama Crne Gore - njihovoj snazi, dostojanstvu i istrajnosti", ističu organizatori Operosa festivala u čijoj produkciji ovaj scenski komad i nastaje.

Pod dirigentskom palicom Mihajla Miletića i u režiji Nine Martinović, premijerno festivalsko izvođenje okuplja istaknute umjetnike iz zemlje i regiona i donosi novo čitanje prvog crnogorskog nacionalnog operskog djela. Scenografiju potpisuje Angela Božović, kostimografiju Maša Mirković, dok naslovnu ulogu Danice tumači sopran Milica Lalošević. Uz nju nastupaju Stevan Karanac kao Stanko Crnojević, Tamaš Kiš kao Ivan-beg, Nevena Goranova Rajković kao Marta i Lazar Kinđić u dvostrukoj ulozi Guslara i Starca proroka. Ulogu mlade seoske djevojke, kroz plesni izraz, tumači Tijana Dragović, uz pratnju Festivalskog orkestra Crne Gore.

Rediteljka ističe da njena polazna tačka nije istorijski sukob niti rekonstrukcija jednog vremena, već raspad jednog sna. San o ljubavi, zajedništvu i svijetu u kojem su čast, riječ i identitet neraskidivo povezani, dodaje ona. Martinović navodi i da predstava ponajviše govori o izborima koji određuju čovjeka.

"Stanko bira moć vjerujući da će njome izgraditi bolju budućnost, ali na tom putu gubi vlastiti identitet. Danica ostaje vjerna svojim idealima i upravo zbog toga postaje tragični junak predstave. Njena žrtva nije izraz slabosti, već posljednji čin slobode - oslobađanje od svijeta koji je izgubio svoja moralna uporišta. Raspad jednog sna ne događa se samo između Stanka i Danice. On se događa u porodici, u državi i u cijelom društvu. Ljubav se sudara s ambicijom, odgovornost s ličnim interesom, a vjernost sa željom za moći", opisuje Martinović.

Ona navodi da crnogorska tradicija u ovoj predstavi nije prikazana kao uspomena na prošlost, već kao živo nasljeđe koje i danas oblikuje naš identitet.

"Ona nije smještena u muzejski prostor, već u čovjeka, njegovo pamćenje, njegovu riječ i njegov izbor. Guslar i Starac postaju jedno scensko biće - savjest predstave i čuvar kolektivnog pamćenja. Njihovo prisustvo od početka do kraja podsjeća da istorija nije ono što se dogodilo, već ono što smo odlučili da sačuvamo", poručuje rediteljka.

Poseban simbol u predstavi predstavljaju upravo gusle koje su, otkriva Martinović, stalno prisutne na sceni, ali se gotovo nikada ne čuju.

"Njihova tišina nije slučajna - ona govori o vremenu u kojem tradicija polako nestaje, ne zato što je neko nasilno briše, već zato što je prestajemo slušati. Instrument postoji, ali bez čovjeka koji će ga njegovati ostaje nijem. Na isti način nestaju običaji, jezik, sjećanja i identitet. Gusle u ovoj predstavi nijesu rekvizit prošlosti, već pitanje upućeno današnjem čovjeku: što će ostati od naše tradicije ako je prestanemo prenositi dalje?", pita (se) Martinović.

Ona naglašava da se vrijeme u kojem čovjek živi mijenja, ali pitanja ostaju ista...

"Šta smo spremni da žrtvujemo zarad moći i šta ostaje od čovjeka kada izgubi sebe? U vremenu u kojem se identitet često podrazumijeva, ova predstava želi da podsjeti da se on ne nasljeđuje jednom zauvijek - on se čuva, njeguje i iznova stvara. Kao i zvuk gusala, koji traje samo onoliko dugo koliko postoji neko ko želi da ga čuje", poručuje Martinović.

Organizatori ističu i da nakon više od jednog vijeka od nastanka, "Balkanska carica" ostaje jedno od najznačajnijih djela crnogorske kulturne baštine jer podsjeća da su ljubav, dostojanstvo, pripadnost i odgovornost prema zajednici temelji identiteta.

"U sudbinama Stanka, Danice, Marte i Ivan-bega prepoznaju se ne samo junaci istorijske priče, već i dileme savremenog čovjeka, rastrzanog između ličnog interesa i vrijednosti koje ga određuju. Operosa Festival ovom produkcijom pruža publici u Crnoj Gori priliku da ovo izuzetno djelo sagleda iz nove, savremene perspektive. Ovo nije samo susret sa operom, već i susret sa nama samima i sa pitanjem što smo naslijedili, što čuvamo i što ostavljamo generacijama koje dolaze", poručuju oni.

Ovogodišnje, 13. po redu izdanje Operosa Montenegro Opera Festivala biće održano od 8. do 15. avgusta, a pored "Balkanske carice" publiku očekuje i još jedna njihova operska produkcija, i to djela "Ljubavni napitak", kao i bogat koncertni program.

"Operosa Montenegro Opera Festival je međunarodni festival operske muzike osnovan s ciljem promocije operske umjetnosti, razvoja mladih talenata i povezivanja Crne Gore sa međunarodnom muzičkom scenom. Festival okuplja renomirane umjetnike i mlade operske pjevače iz različitih zemalja, kroz produkcije opera, koncerte, edukativne programe i umjetničke radionice. Programi Operose realizuju se na jedinstvenim istorijskim i kulturnim lokacijama na crnogorskom primorju, čime festival spaja vrhunsku umjetnost sa autentičnim ambijentima mediteranskog kulturnog nasljeđa", poručuju organizatori.