Balša Brković o Podgorici, gradu koji je postao književni junak

Od "Privatne galerije" do "Paranoje u Podgorici" - razgovor u okviru FIAT-a otvorio je pitanje kako se grad mijenja, kako ga književnost pamti i zašto Podgorica dugo nije imala svoju snažnu književnu sliku

460 pregleda 0 komentar(a)
Bečanović i Brković sinoć u Podgorici, Foto: David Todorović
Bečanović i Brković sinoć u Podgorici, Foto: David Todorović

Podgorica je sinoć bila i tema i mjesto razgovora. U okviru književnog programa FIAT-a, književnik Balša Brković predstavio je svoju "Podgoričku trilogiju“, koju čine romani "Privatna galerija", "Paranoja u Podgorici" i "Plaža Imelde Markos". O trilogiji, gradu koji se mijenja i motivima koji povezuju njegove romane razgovarao je sa Aleksandrom Bečanovićem.

U dvorištu Gimnazije "Slobodan Škerović" okupila se brojna publika, a razgovor se najvećim dijelom vraćao Podgorici, gradu koji je Brkovićevom prozom dobio drugačije mjesto u književnoj slici Crne Gore.

Govoreći o "Privatnoj galeriji", Brković se prisjetio i ranijeg uvjerenja da Podgorica nije dovoljno "fotogeničan" grad za književnost. Upravo u tom nedostatku snažne književne slike prepoznao je prostor za pisanje: grad nije morao biti unaprijed prepoznat kao atraktivan da bi postao književno zanimljiv. U njegovoj prozi Podgorica tako nije samo pozadina događaja, već prostor u kojem se susreću ljudi, njihove ambicije, svakodnevica i društvene promjene.

Osam godina nakon "Privatne galerije", "Paranoja u Podgorici" vratila se istom gradu, ali u drugačijem tonu. Dok je prvi roman donosio tranzicijsku Podgoricu i galeriju njenih likova, drugi je grad prikazao kroz mračniji žanrovski okvir, bliži političkom trileru i noiru. Podgorica je tu grad sumnje i tenzije, ali i prostor drugačije, življe gradske kulture.

Razgovor je otvorio i pitanje našeg odnosa prema Podgorici. Odnos prema glavnom gradu, kako je istaknuto, nije samo pitanje ličnog ukusa. On govori i o tome kako Crna Gora razumije urbanost, modernizaciju i vlastitu savremenost. Podgorica je dugo nosila i teret predstave da nije dovoljno "književna", a Brkovićeva proza upravo tu predstavu dovodi u pitanje, tako što grad uzima ozbiljno, sa svim njegovim promjenama, kontradikcijama i ljudima.

Zato se kroz Brkovićeve romane može pratiti i jedna druga priča o Podgorici. Grad se mijenja zajedno sa svojim stanovnicima, mijenja se i pogled na njega, a književnost u tom procesu može sačuvati ono što svakodnevica često brzo prekrije.

Jedan dio razgovora bio je posvećen i likovima, posebno ženskim. Brković je govorio o tome koliko su ženski likovi u tradicionalnom korpusu crnogorske književnosti često ostajali zarobljeni u unaprijed određenim ulogama. Pitanje ženskog lika tako se otvorilo kao pitanje književnog prava lika na složenost - na vlastiti unutrašnji život, protivrječnosti, osjećanja i autonomiju.

Od "Privatne galerije" i slike tranzicijskog grada, preko mračnijeg svijeta "Paranoje u Podgorici", do pitanja kako književnost oblikuje naš pogled na mjesto u kojem živimo, razgovor Brkovića i Bečanovića bio je, u osnovi, razgovor o Podgorici, ali i o tome koliko se grad može promijeniti kada ga počnemo drugačije gledati.

Nakon književnog programa, FIAT je nastavljen muzikom. Nastupili su APRO & LABIA i podgorički bend KOLEKTOR, a veče je završeno nastupom DJ-a Miquellyja.

FIAT se nastavlja večeras. U 18 časova u DODEST-u na programu je „Znam. Neću!“, dok će od 20 časova u KIC-u "Budo Tomović" biti izvedena predstava "Teorema", prema djelu Pjera Paola Pazolinija. Muzički program počinje u 22 časa u dvorištu Gimnazije „Slobodan Škerović“, gdje će nastupiti Sandraun.

Pogledajte još: