Linija trajanja, duhovna i umjetnička povezanost

Kontinuitet nije ponavljanje. To je sposobnost da se naslijeđeno prihvati, preispita i preobrazi u novo umjetničko iskustvo. U tom procesu svaka generacija dodaje nešto svoje, a svaki značajan autor ostavlja trag koji nastavlja da živi i nakon njegovog vremena.

To je kazala istoričarka umjetnosti iz Sjeverne Makedonije Ivana Dimov Džoleva otvarajući izložbu “Kontinuiteti” u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) u utorak veče. U pitanju je reprezentativna izložba likovnih umjetnika Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU).

“Na ovoj izložbi susreću se različite generacije - od prvih makedonskih akademskih umjetnika, preko druge i treće generacije, do savremenih autora”, poručila je kustoskinja postavke Dimov Džoleva.

Izložbu je zvanično otvorio akademik Pavle Goranović, sekretar Odjeljenja umjetnosti CANU koji je naveo da postavci pristoji naziv “Kontinuiteti”...

“Ne samo zato što možemo pratiti pravce razvoja jedne dinamične umjetničke scene, nego i zato što se ona organizuje u čast kontinuiteta dobrih odnosa institucija i u slavu raznolikosti. Mogla bi ova postavka nositi i podnaslov ‘Raznorodnost’, budući da uvjerljivo odražava mnoštvo generacija, tehnika, likovnih rukopisa i motiva, pri čemu je svaki od umjetnika po sebi jedan univerzum, iz kojeg, kao sa kakvog palimpsesta, iščitavamo urezane znakove nasljeđa, modernosti i najnovijih dosluha. Nigdje se kao u likovnoj umjetnosti tako jasno ne odražava povezanost dijela sa podnebljem”, rekao je Goranović.

Predstavljeni opus makedonskih akademskih umjetnika pokazaće posjetiocima bogatstvo različitih generacija i poetika, u kojima se prepoznaje spoj nacionalnog kulturnog nasljeđa sa savremenim evropskim i međunarodnim umjetničkim tokovima, primijetili su iz CANU. Ta raznolikost potvrđuje umjetnost kao otvoren prostor dijaloga, stvaralačke slobode i međusobnog upoznavanja.

Publika će tako imati priliku da se upozna sa bogatim i slojevitim umjetničkim opusom devetnaeset istaknutih likovnih umjetnika, članova MANU: Gazanfera Bajrama, Žarka Bašeskog, Nevzata Bejtulija Kice, Jordana Grabulovskog Grabula, Omera Kalešija, Dimitara Kondovskog, Georgija Konstantinovskog, Dimčeta Koca, Vangela Kodžomana, Nikole Martinovskog, Bora Mitrićeskog, Tome Serafimovskog, Mladena Srbinovića, Vaska Taškovskog, Dima Todorovskog, Kira Urdina, Vlade Uroševića, Petra Hadži Boškova i Gligora Čemerskog.

Riječ je o stvaraocima, primijetio je Goranović, koji su svoju umjetnost istinski odživjeli, a djelić njihovog stvaralačkog mozaika je sada i pred podgoričkom publikom, o čemu je više govorila kustoskinja.

“Pred nama su djela značajnih makedonskih umjetnika različitih generacija. Autori koji su, u različitim vremenima, sa različitim likovnim jezicima i različitim senzibilitetima, ostavili svoj biljeg u makedonskoj umjetnosti. Svaki od njih ima svoj lični pečat. No, tek kada se njihova djela postave jedno pored drugog, otkriva se nešto šire od individualnog autorstva. Otkriva se jedna linija trajanja, jedna duhovna i umjetnička povezanost”, rekla je Dimov Džoleva.

Posebno je važno imati u vidu da, u vremenu u kojem su stvarali, ova djela nijesu bila samo odraz svog vremena, dodala je kustoskinja.

“To su bili i hrabri, inovativni umjetnički iskazi koji su aktivno preispitivali postojeće estetske i likovne vrijednosti. To nam omogućava da pratimo ne samo razvoj umjetničkog izraza, već i promjene u načinu na koji umjetnik i umjetnici razumiju svoje vrijeme i svijet oko sebe, kao i način na koji svojim djelima aktivno utiču na preispitivanje društvenih procesa”, istakla je Dimov Džoleva.

Ona je navela i da je savremena makedonska umjetnost danas otvorena, dinamična i raznovrsna.

“Ona prati savremene umjetničke tokove, istovremeno noseći svijest o sopstvenom nasljeđu. Njena vrijednost je upravo u toj sposobnosti da bude savremena, a da ne prekine vezu sa onim što joj prethodi. Zato savremeni autori nijesu samo produžetak jedne tradicije, već njeni novi tumači. Sa svojim autentičnim pečatom oni nastavljaju razgovor koji su započele generacije prije njih. I možda se upravo ovdje susreću umjetnost i akademija - u svijesti da se istinska kulturna vrijednost ne stvara kroz jedan kratki čin, već kroz trajanje, pamćenje, nadogradnju i stvaranje”, istakla je Dimov Džoleva.

Na saradnju CANU i MANU, koja predstavlja važan prostor susreta umjetnika, ideja i kulturnih iskustava, ukazao je dopisni član MANU Žarko Bašeski. On istakao je da je velika čast i zadovoljstvo što se u Podgorici ponovo potvrđuje da je umjetnost jedan od najvažnijih činilaca našeg zajedničkog prostora, kao izraz nastavka saradnje i kulturnog dijaloga.

“Ova izložba nije samo produžetak nedavno započete saradnje, već potvrda da istinska umjetnost ne poznaje granice. Ona ih prevazilazi, nadilazi prostor i vrijeme i stvara tihe, ali duboke mostove među ljudima i kulturama. Za mene je ova izložba i čin odgovornosti. Ona nije samo predstavljanje stvaralaštva, već i njegovo suočavanje sa novim prostorom, novom publikom i novom duhovnom sredinom. U ovom dijalogu umjetničko djelo ponovo dobija novo čitanje i novi život”, istakao je on.

Izrazio je i zahvalnost domaćinima na gostoprimstvu i dijeljenju stvaralačkog iskustva.

“Nesumnjivo, umjetnost je jedan od najsnažnijih načina na koji dvije kulture mogu neposredno da razgovaraju. Kada djela dođu iz jedne sredine i susretnu se sa drugom publikom, započinje dijalog koji prevazilazi institucionalne okvire. Neka ova izložba bude još jedan most između naših kultura i još jedna potvrda da upravo tamo gdje su riječi ponekad nedovoljne, umjetnost govori jezikom koji svi razumijemo”, poručio je Bašeski.

To je potvrdila i autorka postavke Dimov Džoleva koja je rekla da “Kontinuiteti” u sebi nose mnogo više od samog umjetničkog predstavljanja.

“To je susret dvije akademije, dvije kulturne sredine i dvije srodne tradicije. Naš današnji susret ne počinje od početka. On je dio jedne mnogo veće tradicije saradnje, međusobnog poštovanja i kulturne razmjene između Makedonije i Crne Gore. U proteklim godinama dvije akademije svojim aktivnostima i gostovanjima doprinose produbljivanju veza između makedonske i crnogorske kulturne sredine, a međusobne izložbe predstavljaju značajan dio tog kontinuiteta”, navela je.

Istakla je i da “u kontinuitetu koji danas prepoznajemo treba da bude i temelj budućnosti za nove generacije umjetnika, koji imaju slobodu da stvaraju, eksperimentišu i pomjeraju granice poznatog”.

“Samo sa poštovanjem različitosti i slobode umjetničkog izražavanja možemo obezbijediti da kultura ostane otvoren prostor za dijalog. U tom smislu, najvrednije nasljeđe koje možemo ostaviti budućim generacijama jeste mogućnost da slobodno nastave ono što danas nazivamo kontinuitetom, jer umjetnost, takva kakva jeste, ne poznaje granice. Ona povezuje vrijeme, generacije i ljude, a kontinuitet ne znači samo da sačuvamo ono što smo naslijedili, već i da stvaramo uslove da nešto novo i slobodno bude naslijeđeno od onih koji dolaze poslije nas”, poručila je kustoskinja.