Nagrade iz Jihlave za priče koje nadilaze granice

Međunarodni festival dokumentarnog filma Ji.hlava donio je nova priznanja crnogorskoj kinematografiji. Nagrade koje su na ovom festivalu osvojili projekti “Trinaesta riba” Sare Stijović i “Spomenik revolucije” Mladena Ivanovića još su jedna potvrda da autentične priče iz male kinematografije mogu pronaći put do međunarodne publike.

Na 30. izdanju festivala, održanom od 23. oktobra do 1. novembra, Crna Gora imala je status zemlje u fokusu, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore (FCCG). Dva domaća projekta nagrađena su u okviru New Visions Foruma, industrijskog programa festivala, čime je uspjeh njihovih autora dobio i širi značaj za crnogorski dokumentarni film.

Projekat “Trinaesta riba” osvojio je Meditalents nagradu za rezidencijalni boravak, koja autorki Sari Stijović donosi direktan plasman u program Meditalents LabDoc 2027. u Marseju. “Spomenik revolucije” Mladena Ivanovića nagrađen je priznanjem Evropskog udruženja dokumentarista (DAE), koje podrazumijeva jednogodišnje besplatno članstvo za dva člana autorskog tima, kao i individualne konsultacije sa ekspertima udruženja.

Dva autorski različita projekta povezuje hrabrost da se otvore teme koje društvo često prećutkuje ili zaboravlja. Dok Stijović kroz “Trinaestu ribu” istražuje specifičan, generacijski naslijeđen odnos snahe i svekrve u Crnoj Gori, Ivanović u “Spomeniku revolucije” posmatra život oko devastiranog spomenika na Petrovoj Gori, otvarajući pitanja odnosa prema antifašističkom nasljeđu i vrijednostima koje ostavljamo budućim generacijama.

“Trinaesta riba”, priča o naslijeđenom ženskom iskustvu

“Trinaesta riba” je dugometražni kreativni dokumentarac koji se bavi položajem snahe u crnogorskom društvu i njenim odnosom sa svekrvom, koji je, kako objašnjava autorka, često nevidljiv, skriven i decenijama obilježen patnjom.

“Sa ćerkama koje postaju snahe dolaze majke koje postaju svekrve, a vremenom te iste snahe postaju svekrve i krug se nastavlja. To je dubok, začaran odnos koji se prenosi sa koljena na koljeno, iz generacije u generaciju. Nadam se da ćemo filmom započeti razgovor i na platno prenijeti priču kolektiva ženskog roda u Crnoj Gori, o svemu što je bilo i što može biti bolje”, kazala je Stijović za “Vijesti”.

Projekat je već prošao nekoliko značajnih razvojnih etapa. Razvijan je kroz program “BDC Discoveries”, koji se odvija u Beogradu, Sofiji i Lajpcigu, gdje je osvojio nagradu “DOK Leipzig Award”, a dobio je i podršku Filmskog centra Crne Gore za produkciju. Priznanje na Ji.hlavi dodatno je osnažilo njegov međunarodni potencijal, dok je Meditalents nagrada autorki donijela direktan plasman u program LabDoc 2027. u Marseju.

Riječ je o sedmomjesečnom programu koji obuhvata dvije rezidencije, mentorsku podršku i rad na scenariju i cjelokupnom razvoju dokumentarnog filma. Stijović smatra da su ovakve međunarodne platforme posebno važne za autore iz manjih kinematografija jer im omogućavaju razmjenu iskustava i pronalaženje novih perspektiva za projekte.

“Nekada je dovoljna nečija jedna rečenica da se otvori novo poglavlje razvoja filma. Rezidencijalni boravci autorima daju vrijeme i prostor oslobođen svakodnevnih distrakcija, priliku da upoznaju nove ljude, grade saradnje i susretnu se sa drugačijim kulturama. Sve to umnogome pomaže u radu na filmu”, ističe ona.

“Spomenik revolucije”, pogled na nasljeđe i društvo danas

Za razliku od intimnog porodičnog prostora koji istražuje Stijović, Ivanovićev “Spomenik revolucije” okreće se monumentalnom mjestu i ljudima koji ga danas posjećuju. Film je nastao kao diplomski rad na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, ali je tokom višegodišnjeg rada prerastao akademske okvire.

Vraćajući se na Petrovu Goru kroz različita godišnja doba, Ivanović i ekipa upoznavali su ljude koji tom prostoru daju nova značenja - od astronoma i planinara do motorista, airsoft igrača, TikTokera i političara.

“Mnogo je lakše snimiti film o propadanju jednog spomenika nego film o društvu koje je dopustilo da taj spomenik propadne. Posebno kada shvatite da ta dva procesa nijesu odvojena, već se odvijaju istovremeno. Mene manje zanima šta spomenik govori o prošlosti, a mnogo više šta naš odnos prema njemu govori o nama danas”, kazao je Ivanović “Vijestima”.

Spomenik na Petrovoj Gori, posvećen žrtvama fašističkog terora i ustanku naroda Korduna i Banije, danas je gotovo potpuno devastiran. Ipak, život oko njega nije prestao. Ljudi dolaze, fotografišu se, zabavljaju, igraju ratne igre i posmatraju zvijezde, često nesvjesni istorijskog i simboličkog značaja mjesta na kojem se nalaze.

Upravo u toj neobičnoj koegzistenciji prošlosti i sadašnjosti nalazi se suština filma, koji ne pokušava da publici ponudi gotove odgovore.

“Spomenici nijesu samo mjesta na kojima čuvamo sjećanje na mrtve već i mjesta na kojima pokazujemo kakav odnos imamo prema živima i vrijednostima koje smo naslijedili. Društvo koje se odrekne sopstvenog antifašističkog nasljeđa ne uništava samo svoju prošlost već ozbiljno dovodi u pitanje i svoju budućnost”, poručuje Ivanović.

Međunarodno priznanje za film, kako ističe, posebno je važno jer pokazuje da priča sa Petrove Gore može komunicirati i sa publikom koja nema lično iskustvo Jugoslavije. To je potvrda da film nije ostao zatvoren u lokalnim istorijskim i političkim raspravama, već da je otvorio univerzalna pitanja.

“Posebno je teško raditi autorski dokumentarni film u malim kinematografijama, sa ograničenim sredstvima i gotovo nepostojećim tržištem. Svedeni smo na zanatsku manufakturu, a bavljenje filmom u takvim uslovima izazov je samo po sebi. Volio bih da međunarodno priznanje crnogorskom dokumentarnom filmu jednog dana ne bude izuzetak koji slavimo, već nešto što se podrazumijeva. Za to nam treba više ljudi, profesionalaca i sredstava”, kazao je Ivanović.

Crna Gora u fokusu međunarodne dokumentarne scene

Ovogodišnje predstavljanje Crne Gore u Jihlavi nije se, međutim, završilo na dvije nagrade. U okviru posebne prezentacije predstavljeno je šest crnogorskih dokumentarnih projekata u razvoju, a njihovi autori imali su priliku da na individualnim sastancima razgovaraju sa predstavnicima međunarodnih festivala, distributerima i agentima prodaje.

Važan dio programa bio je i panel “Koproducirati sa Crnom Gorom”, posvećen mogućnostima međunarodne saradnje, izazovima stvaranja dokumentarnih filmova u malim kinematografijama i potencijalima domaće produkcije. O crnogorskoj kinematografiji govorili su Marko Eraković iz Filmskog centra Crne Gore, Vuk Perović iz UnderHill Festa i rediteljka i producentkinja Sara Stijović, dok je panel moderirala novinarka magazina “Variety” Marta Bałaga.

Dodatno priznanje crnogorskoj dokumentarnoj sceni predstavlja i izbor producenta i reditelja Đorđa Vojvodića u program Emerging Producers, međunarodnu platformu namijenjenu profesionalnom usavršavanju, umrežavanju i promociji producenata dokumentarnog filma.

Crnogorska kinematografija predstavila se i filmom “Planina” Biljane Tutorov i Petra Glomazića, ovogodišnjim crnogorskim kandidatom za Oskara, koji je u Jihlavi prikazan u selekciji Constellations i imao češku premijeru.

Za “Spomenik revolucije” već postoje razgovori sa selektorima i distributerima iz više evropskih zemalja, a autor želi da film, osim na festivalima, pronađe put i do muzeja, kinoteka, univerziteta i drugih kulturnih prostora.

Iako polaze od različitih tema i autorskih postupaka, “Trinaestu ribu” i “Spomenik revolucije” povezuje nastojanje da se osvijetle iskustva i vrijednosti koje društvo često potiskuje ili zaboravlja. Jedan film pokušava da otvori prostor za glasove žena i generacijski naslijeđene obrasce, a drugi upozorava na odnos prema istoriji i nasljeđu koje ostavljamo iza sebe.

Nagrade iz Jihlave zato nijesu samo priznanje autorima i njihovim ekipama već i snažno ohrabrenje za crnogorsku dokumentaristiku, koja uprkos skromnim produkcijskim mogućnostima pokazuje da ima teme i autore sposobne da komuniciraju sa svijetom.