Arheološka otkrića 2018: Hljeb i pivo od prije 14 milenijuma

Međunarodni stručni časopis “Arheologija” iz SAD tradicionalno na kraju svake godine objavljuje listu 10 najvažnijih otkrića u svijetu na tom polju, a u tokom prethodne godine
1276 pregleda 0 komentar(a)
U sredini je otvoreno ognjište gdje se pravio hljeb, Foto: Alexis Pantos (phys.org)
U sredini je otvoreno ognjište gdje se pravio hljeb, Foto: Alexis Pantos (phys.org)
Ažurirano: 06.01.2019. 08:38h

Međunarodni stručni časopis “Arheologija”, koji svaka dva mjeseca izlazi u Sjedinjenim Američkim Državama, tradicionalno na kraju svake godine objavljuje listu 10 najvažnijih otkrića u svijetu, na tom polju, u toku godine koja je upravo prošla.

Prema ocjeni međunarodnog stručnog žirija i redakcije časopisa, najvažnije otkriće dogodilo se u Jordanu na lokalitetu “Crne pustinje”. To otkriće je značajno za ishranu naših predaka koji su živjeli prije 14.400 godina.

”Pite” od divljih žitarica

Istraživači na tom lokalitetu su našli ostatke hrane na dva ognjišta za koje je utvrđeno da su “pite” načinjene od divljih žitarica, jer paleolitski ljudi nisu znali za poljoprivredu, već su se hranili plodovima i biljkama koje su nalazili u svojoj okolini i mesom divljih životinja koje su lovili.

Tim arheologa koji je otkrio da su praistorijski ljudi znali da su žitarice ukusne i umjeli su da ih zgnječe, “zamijese” s vodom i stave na otvoreno ognjište da se ispeku, predvodila je arheobotaničarka Amaja Arans sa Univerziteta u Kopenhagenu. Ovaj prvi “hljeb” ispečen je 4.000 godina prije nego što su stanovnici Mesopotamije počeli da se bave poljoprivredom.

Druga arheološka ekipa koja je istraživala pripadnike Natufijanske kulture na drugom lokalitetu udaljenom oko 200 kilometara od ognjišta na kome su pekli “hljeb”, otkrila je da su pripadnici te kulture prije 13.000 godina umjeli da proizvedu pivo od divljih biljaka.

Najstarija skica na svijetu

Drugo mjesto po značaju pripalo je najstarijoj skici na svijetu nađenoj u prirodnom rezervatu Blombošfontein u Južnoj Africi. Na malom kamenu koji je nađen u pećini Blomboš, a koji je otpao sa zida, vide se linije izvučene pigmentom oker boje čija je starost 73.000 godina. Laboratorijska ispitivanja su pokazala da ih je povukla ljudska ruka.

Vještačka šaka sahranjena sa njenim vlasnikom

Jedan veoma ekscentričan artefakt je zauzeo treće mesto, a nađen je u Prelesu, u Švajcarskoj. U pitanju je šaka od bronze na kojoj je oko zgloba obmotana zlatna traka i pored nje su bronzani bodež i još jedna spiralna zlatna traka i bronzana igla.

Na osnovu radioaktivnog ugljenika određena je starost na polovini drugog milenijuma prije naše ere.

Arherolozi pretpostavljaju da je šaka bila izrađena da zamijeni odsječenu i sahranjena je sa njenim vlasnikom.

Prva pandemija kuge u 6. vijeku

Na četvrtom mjestu su dva skeleta, muški i ženski nađeni u Rusiji kod Samare. Utvrđeno je da su umrli od bubonske kuge 1.800 godina prije naše ere. Prva pandemija kuge je u svijetu do ovog otkrića zabilježena tek u šestom vijeku, za vrijeme vladavine rimskog (vizantijskog) cara Justinijana. Naučnici su utvrdili da su bakteriju kuge od koje su umrli muškarac i žena prije skoro 4.000 godina prenosile buve kojih je u tim vremenima bilo veoma mnogo.

Još nekoliko zanimljivosti

Američki arheolozi se već dva vijeka pitaju ko su bili prvi ljudi koji su naselili Sjevernu Ameriku i već 80 godina tvrde da su to pripadnici kulture Klovisa. Kultura Klovisa je prije 13.000 godina prešla iz Sibira na tlo Sjeverne Amerike, ali mnogi arheolozi su uvjereni da je naseljavanje SAD počelo ranije. Otkriće na lokalitetu Golt u Teksasu ukazuje da su se u tom kraju naselili stanovnici znatno ranije i da su znali da prave sasvim drugačija kamena oruđe nego Klovisi.

Na tom lokalitetu arheolozi su otkrili čitavu kolekciju oružja i oruđa koja su datirana između 20.000 i 16.000 godina prije naše ere, što bi značilo da je Sjeverna Amerika naseljena nekoliko hiljada godina prije nego što su stigli Klovisi.

Na tlu Grčke, preciznije na lokalitetu Olimpije, nađena je cigla na kojoj su urezani neki odlomci iz Odiseje, spjeva u kome je opjevano lutanje Odiseja nakon pobjede u Trojanskom ratu. Pretpostavlja se da je Trojanski rat završen 1.200 godina prije nove ere, da je Odiseja opjevana u VIII vijeku prije nove ere, a cigla na kojoj su urezani odlomci iz Odiseje, na osnovu stila koji je korišćen, potiče najkasnije iz trećeg vijeka prije naše ere, što bi bio najstariji zapis ovog speva nađen u Grčkoj.

Na glinenoj ploči je urezano 13 redova iz dijela u kome je opisan Odisejev povratak na Itaku.

Pompeja, koju je prekrila lava 79. godine, kao posljedica erupcije vulkana Vezuv, počela je da se iskopava prije 250 godina, ali je još uvijek jedna trećina grada ostala neotkopana.

Tokom 2018. godine neotkopani dijelovi grada počeli su da klize prema prostorima koji su već otkopani, rekonstruisani i konzervirani. Uprava lokaliteta je odlučila da nešto mora da se preduzme kako bi prestalo klizanje zemljišta, a to je da se nastavi sa otkopavanjem dijelova grada koji su još uvijek prekriveni lavom.

Tako se dogodilo da su u kućama koje do sada nisu bile otkopane nađene izuzetno kvalitetne freske na kojima su boje savršeno sačuvane.

U prostranoj nekropoli u Sahari, u Egiptu, njemački i egipatski arheolozi su otkopali radionicu za pripremanje pokojnika za sahranu. Tako je sada detaljno pokazano kako su pokojnici mumificirani u poslednjoj polovini prvog milenijuma prije naše ere.

Otkopana je i sala u kojoj je obavljano mumificiranje pokojnika i u kojoj je nađeno desetak mumija u raznim fazama pripreme pre stavljanja u sarkofage, kao i sala koja je bila prepuna raznih posuda u kojima je na spoljnoj strani bilo napisano ime preparata koji su korišćeni za mumificiranje pokojnika.

Testiranje kostiju jedne djevojčice umrle prije 90.000 godina potvrdilo je da su se u to vrijeme miješale preče ljudi toga vremena. Analiza DNK je pokazala da joj je majka bila neandertalka, dok je otac pripadao homo sapiensu iz kulture Denisovan.

Ova kultura je nazvana po pećini u Altajskim planinama današnje Rusije, gdje su prvi put nađene njihove kosti.

U Crnom moru je pronađen nevjerovatno dobro očuvan grčki trgovački brod za koji je utvrđeno da je star 2.400 godina. To je najstariji potonuli brod u tako odličnom stanju zahvaljujući činjenici da na dnu Crnog mora nema kiseonika.

Brod je nađen 80 kilometara od bugarske obale zahvaljujući podvodnoj kameri kojom se upravlja sa površine mora.

Ekipa koja je otkrila brod nije mogla da vjeruje kako je savršeno sačuvan do najmanjih detalja, što je prvi slučaj i omogućiće da se prouči tehnika kojojm je brod sagrađen.

Bonus video: