Dugi nizovi mogu biti ništa drugo do biološkog prtljaga, tvrde naučnici nakon što su poredili naš genom sa genomom drugih životinja, piše "Guardian".
Više od 90 odsto ljudskog DNK ne radi ništa korisno, a veliki nizovi mogu biti samo biološki prtljag koji se nakupio tokom godina evolucije, tvrde istraživači sa Oksford univerziteta.
Naučnici su došli do ove cifre nakon što su ljudski genom upoređivali sa onim drugih sisara – od pasa i mačaka pa sve do nosoroga i konja.
Istraživači su tražili djelove DNK koje su ljudi delili sa drugim životinjama, koje su se izdvojile iz naše linije tokom različitih trenutaka u istoriji. Kada se DNK dijeli i čuva među različitim vrstama, to ukazuje na to da on čini nešto važno i značajno.
Gerton Lunter, jedan od starijih naučnika u timu, izjavio je da na osnovu ovih poređenja, svega 8.2 odsto ljudskog DNK posjeduje funkcionalni smisao i igra neku važnu ulogu, dovoljno važnu da ona bude sačuvana evolucijom.
„Naučno govoreći, nemamo nikakve dokaze da 92 odsto našeg genoma ima bilo kakav doprinos našoj biologiji“, izjavio je Lunter.
„Naučno govoreći, nemamo nikakve dokaze da 92 odsto našeg genoma ima bilo kakav doprinos našoj biologiji“
Naučnici već neko vrijeme znaju da svega 1 odsto ljudskog DNK se nalazi unutar gena koji se koriste za stvaranje ključnih proteina koji čine ćelije, i tijela, zdravim i živim.
Ovo istraživanje došlo je do saznanja da je još svega 7 odsto ljudskog DNK podjednako važno.
Međutim, ako je toliko DNK bezvrijedno, zašto ga i dalje nosimo?
„Mi nismo dizajnirani, već smo evoluirali i to je prilično neuredan proces. Ostatak DNK vjerovatno samo popunjava prostor. U pitanju nije smeće. Mogao bi da jednog dana bude od koristi. Ali u pitanju svakako nije teret“, izjavio je Lutner.
Nešto našeg DNK ostalo je od drevnih virusa koji su ubacili svoj genetski materijal u naš DNK, ili naših predaka, a neki od njih i dalje imaju sposobnost da se prebacuju po našim genomima.
Bonus video:
