Zašto su otkrića naseljivih planeta loša za budućnost čovječanstva?

Što je evolucija života lakša i vjerovatnija - vjerovatnoća za naš opstanak u budućnosti je manja, koncept je koji zastupa Robert Hanson
77 pregleda 21 komentar(a)
Naseljive planete, Foto: MPI
Naseljive planete, Foto: MPI
Ažurirano: 01.05.2014. 07:46h

NASA je nedavno objavila vijest o otkriću nove egzoplanete Kepler 186f.

Radi se o važnom otkriću jer je ovo prva naseljiva planeta jednake veličine kao i Zemlja, a zbog pozicije na kojoj se nalazi realno je očekivati da je na njoj moguć pronalazak vode, a možda i nekog oblika života. Ovo ipak nije u potpunosti dobra vijest jer pronalazak ovakvih egzoplaneta povećava vjerovatnoću skorašnjeg neizbježnog izumiranja čovječanstva, piše Discover Magazine.

Ova pretpostavka dio je koncepta poznatog kao "veliki filter".

Nevjerovatno je da nije pronađen ni jedan jedini vanzemaljski signal ili čvrst dokaz o postojanju vanzemaljskog života

Zaključio je da je nevjerovatno da nije pronađen ni jedan jedini vanzemaljski signal ili čvrst dokaz o postojanju vanzemaljskog života.

Koncept velikog filtera daje argumente za tvrdnju da ne postoji veliki broj inteligentnih vrsta ili mjesta na kojima bi takve vrste mogle da obitavaju. Postoji maleni broj inteligentnih vrsta, u ovom trenutku samo jedna koju možemo posmatrati - ona ljudska. Zbog toga je vjerovatno da postoji neka barijera koja inteligentne vrste sprečava u tome da dožive eksploziju kolonizacije i kolonizuju druge planete u svom sistemu. Ta barijera mogla bi biti samouništenje.

Zaključak ovog koncepta je jednostavan, što je evolucija života lakša i vjerovatnija - vjerovatnoća za naš opstanak u budućnosti je manja.

Prema Robertu Hansonu, od koga potiče ovaj koncept, put evolucije od razvoja vrste do kolonizacije primjetnog svemira ima devet koraka.

1. Odgovarajući zvjezdani sistem

2. Razvoj reproduktivnih molekula

3. Jednostavni prokariotski život

4. Kompleksni eukariotski život

5. Seksualna reprodukcija

6. Višećelijski život

7. Životinje sa velikim mozgom

8. Nivo trenutnog ljudskog napretka

9. Eksplozija kolonizacije

Veliki filter implicira na mogućnost da ni jedna vanzemaljska inteligentna vrsta nije došla do devetog koraka, inače bi i naš sistem bio pun kolonija. Neka vrsta prirodne katastrofe ili iscrpljivanje prirodnih resursa vjerovatno vodi do nemogućnosti kolonizacije.

Sve ovo dovodi do jednog zaključka. Inteligentni život u svemiru je ekstremno rijedak ili ima tendenciju izumiranja. "Tišina" koja dolazi iz svemira možda je uzrokovana činjenicom da napredne civilizacije jednostavno ne mogu da dugo prežive jer u jednom trenutku krenu neodrživom putanjom ili pronađu suicidalnu tehnologiju.

Inteligentni život u svemiru je ekstremno rijedak ili ima tendenciju izumiranja. "Tišina" koja dolazi iz svemira možda je uzrokovana činjenicom da napredne civilizacije jednostavno ne mogu da dugo prežive jer u jednom trenutku krenu neodrživom putanjom ili pronađu suicidalnu tehnologiju

Kada je Fermijev paradoks prvi put predstavljen mislilo se da su planete rijetka pojava. Od tada je otkriveno stotine egzoplaneta i vjeruje se da je to samo početak, ali svako nove otkriće planeta u naseljivoj zoni zapravo povećava vjerovatnoću da u našem sistemu nema planete osim Zemlje koja bi mogla da podrži život.

Ovo je najbolje i najjednostavnije opisao filozof Nik Bostrom: "Tišina noćnog neba je zlatna. U potrazi za vanzemaljskim životom nedostatak vijesti je dobra vijest. Obećava potencijalno sjajnu budućnost za čovječanstvo."