Rumunski naučnici su objavili da su stvorili prvu vještačku krv koja bi u budućnosti mogla da se koristi za transfuzije bez straha od mogućih opasnih nuspojava i infekcija zaraznim bolestima poput HIV-a ili hepatitisa.
Vođa istraživanja dr Radu Silagi-Dumitresku iz Universitatea Babes – Bolyai, kaže da su naučnici i ranije pokušavali da stvore vještačku krv, međutim, ona nikada nije podnijela mehaničke i hemijske stresove. U uslovima stvarnog života dosadašnji proizvodi su uglavnom stvarali otrovne nusproizvode.
Nova, rumunska vještačka krv se sastoji od vode, soli, albumina i proteina hemeritrina koji kod nekih morskih beskičmenjaka, recimo morskih crva, služi za prenos kiseopnika. Za razliku od hemoglobina, hermeritrin se ne raspada lako kada je izložen fizičkom i hemijskom stresu pa nova vještačka krv zadržava integritet čak i kada se transfuzijom unese u živi organizam.
Otkriće je za sada uspješno testirano na laboratorijskim miševima.
"Miševi tretirani sa vještačkom krvi nisu pokazali nikakve nuspojave, a to je upravo ono što smo željeli", rekao je Silagi-Dumitresku.
Ova bi krv trebalo da se koristi samo u prvih nekoliko sati ili jedan dan tokom operacija ili kod teških povreda. Za to vrijeme tijelo bi moglo samo nadomjestiti izgubljenu krv.
Rumunski tim se nada da će u naredne dvije godine provesti klinička istraživanja na ljudima koja bi trebalo da pokaže je li njena primjena sigurna.
Postoji čak mogućnost da se vještačka krv napravi u tzv. instant obliku – kao mješavina hemeritrina i soli koja bi se lako čuvala i transportovala, a prije upotrebe bi joj se dodavala voda.
Bonus video:
