SKRIVENA PRIJETNJA

Šteta što ugljen dioksid ne smrdi!

Količina ugljen dioksida i dalje se naime naglo povećava, a baš taj gas je u velikoj mjeri odgovoran za zagrijavanje naše planete
91 pregleda 3 komentar(a)
20.02.2019. 13:02h

Nakon što je postalo poznato da se, uprkos svim prognozama, zaustavilo globalno otopljavanje, klimatolozi su pod pritiskom da to objasne. U pitanju je njihov kredibilitet, ali i zdravlje Zemlje.

Posljednjih 15 godina globalna temperatura više ne raste. A rasti bi trebalo, sudeći barem po ranijim modelima i proračunima istraživača klime. U stvari, već nam je na Zemlji trebalo biti toplije!

Da li to znači da velikih klimatskih promjena neće biti? Ne, odgovaraju naučnici na Kongresu o ekstremnim vremenskim prilikama koji se ovih dana održava u Hamburgu.

Količina ugljen dioksida i dalje se naime naglo povećava, a baš taj gas je u velikoj mjeri odgovoran za zagrijavanje naše planete.

Nesmanjenom brzinom raste i nivo mora u svijetu. Mojib Latif iz Centra za istraživanje okeana Geomar Helmhoc u njemačkom Kilu kaže: „Pauza u otopljavanju se odnosi isključivo na površinske temperature okeana. Iz toga ne smijemo zaključiti da se zaustavio cjelokupni proces klimatskih promjena.“

Okean kao skladište toplote

Latif je izuzetno miran čovjek, ali se prilično uzbudi kada uvijek iznova mora objašnjavati zašto promjena klime nije izmišljotina. Na kraju krajeva, baš on je još 2008. iznio pretpostavku da bi porast temperature mogao stagnirati – na užas mnogih kolega.

Stvar je u tome što okeani, koji čine najmanje dvije trećine Zemljine površine, mogu skladištiti toplotu na duži vremenski period.

Foto: Shutterstock

To se posebno odnosi na duboka mora, konkretno na barem 800 metara dubine. Ova pretpostavka je uvjerljiva i dijele ju mnogi istraživači.

Međutim o tamnim morskim dubinama se malo toga zna, ima vrlo malo pouzdanih podataka. Zato Latif neprestano naglašava koliko je važno bolje istraživanje dubokih okeanskih prostranstava: „Poznajemo površinu Mjeseca, ali malo znamo o morskim dubinama.“

U pitanju kredibilitet stručnjaka

Jedna stvar je jasna: klima je veoma komplikovana stvar. Istraživači ne mogu sa sigurnošću reći koji faktori i u kojoj mjeri utiču na razvoj klime.

Modeli i proračuni su više puta prilagođavani i tako približavani realnosti. Ali problem s klimatskim promenama je u tome što su često i prerano skicirani scenariju smaka svijeta - kao posljedice globalnog zagrijavanja.

I zato, kada se čuje vijest da se Zemlja ipak ne zagrijava, to šteti kredibilitetu stručnjaka za klimu, kaže meteorolog Sven Ploger. Ljudi postaju sumnjičavi dodaje on: „Samo 39 posto Nemaca se plaši klimatskih promjena, dok je prije nekoliko godina ta brojka iznosila oko 60%.“

To naravno ide na ruku takozvanim skeptičarima klimatskih promjena, a ne smijemo zaboraviti ni industriju i "interesne grupe koje žele ostvariti neke svoje ciljeve", kaže Ploger.

Smrdljivi ugljen dioksid

Pritom je skepticizam veoma važan, naglašava Ploger. Svaki naučnik bi svoj rad trebalo stalno dovoditi pod znak pitanja.

Među klimatolozima se uvijek iznova raspravlja o različitim gledištima. Ali, postoji saglasnost u tome da čovjek doprinosi globalnom otopljavanju, između ostalog emisijom tona i tona ugljen dioksida. To se mora radikalno smanjiti, slažu se stručnjaci za klimu.

Mojib Latif navodi brojke: „Potrebno nam je smanjenje od 80 posto i to širom svijeta.“

To je ambiciozan cilj, ali nerealan, obzirom na blokadu SAD-a, Kine i Poljske, koji se tome protive u okviru međunarodnih pregovora.

Ugljen dioksid je nevidljiv i bez mirisa i tako nikome nažalost ne smeta, žali se Sven Ploger i postavlja retoričko pitanje: „A da smrdi i da je s povećanjem količine ugljen dioksida smrad sve gori, što mislite, koliko brzo bi se učinilo sve što je moguće da smrad nestane?“

Galerija