Napredak tehnologije mogao bi da bude najveća prijetnja za ljudsku rasu u ovom vijeku, tvrdi tim naučnika sa Oksforda.
Tim Instituta za budućnost čovječanstva na Univerzitetu Oksford, koji predvodi jedan od najvećih mislilaca na svijetu Nik Bostrom, ukazuje da nove tehnologije kao što su nanotehnologija, vještačka inteligencija i sintetička biologija mogu biti uzroci nestanka ljudi.
Bostrom i njegov tim su svoja zapažanja iznijeli u dokumentu "Sprječavanje rizika po čovječanstvo kao globalni prioritet".
Oni navode da mogućnost iščezavanja ljudske vrste dobija malo pažnje u akademskoj zajednici, "za razliku od balegara i snouborda" i poručuje se naučnicima da se više bave novim naučnim poljima
Bostrom je ukazao da je pitanje opstanka ljudske vrste marginalizovano i da se njime bavi "popularna nauka", novinari i S/F pisci, iako je pitanje budućnosti čovječanstvo jako bitno, a često se ne tretira ozbiljno.
Tim tvrdi da tradicionalne brige kao što su klimatske promjene, ratovi i epidemije teško mogu da dovedu do kraja čovječanstva, i podsjećaju na primjere Drugog svjetskog rata i španske groznice, koje je čovječanstvo preživjelo.
Međutim, postoji zabrinutost oko tehnologija koje, iako nude velike benefite, napreduju ka sferi nepoznatog, što može dovesti do ozbiljnih posljedica, ukazuje Bostrom.
Dobson: Nanotehnologija već u sferi praktičnog
Odmah su se javili i oni koji odbacuju ove tvrdnje, pa je tako nanotehnolog Piter Dobson rekao da je ta naučna oblast već pretrpjela kritike proistekle iz neinformisanosti.
"Možemo slobodno reći da se nanotehnologija pomjerila iz oblasti naučne radoznalosti u oblast tehnološke primjenjivosti u mnogim oblastima i nastaviće se u tom pravcu", kaže Dobson.
Dobson je kazao da zabrinutost po tom pitanju jeste dobrodošla, i da je navela naučnike da postavljaju više pitanja o etičkim i društvenim aspektima istraživanja.
Čarli Voren je manje optimističan od Dobsona, i kaže da je neizbježno da će tehnologija toliko napredovati u narednom vijeku, da će stvoriti inteligenciju veću od ljudske.
"Posljedice su nepredvidive, ali nije nezamislivo da bi vještačka inteligencija mogla da odluči da nas sve ubije...Odnošenj prema tome kao prema pravom problemu je dobar start", kaže Voren.
“The consequences are unpredictable, but it’s not inconceivable that the AI might decide to kill us all… addressing it as a real problem is a good start.”
Galerija
Bonus video:
