pomoć bližnjem

Postoji li altruizam kod biljaka?

"Jedan od osnovnih zakona prirode je da ako namjeravaš da budeš altruista, pomoći ćeš svojim najbližim rođacima"
100 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 02.03.2013. 12:08h

Na Zemlji je poznato preko 300.000 vrsta biljaka i život bez njih je nezamisliv. Mnoge od njih osvježavaju i pročišćavaju vazduh, neke poput filadendrona i fikusa upijaju elektromagnetna zračenja, štite od buke...

Svi smo čuli za primjere životinjskog altruizma: psi koji brinu o mačićima bez roditelja, delfini koji povrijeđene pripadnike svoje vrste guraju na površinu, Naučnici sa Univerziteta Kolorado u Bolderu sada kažu da su i neke biljke altruistične.

Svi smo čuli za primjere životinjskog altruizma: psi koji brinu o mačićima bez roditelja, delfini koji povrijeđene pripadnike svoje vrste guraju na površinu, Naučnici sa Univerziteta Kolorado u Bolderu sada kažu da su i neke biljke altruistične

"Rezultati su pokazali da su embrioni i endospermi iste majke i oca bili teški znatno više od embriona iste majke, ali drugog oca", rekla je profesorica Pamela Digle, članica fakulteta s Odsjeka za ekologiju i evolucionu biologiju.

"Otkrili smo da endosperm koji ne dijeli istog oca kao embrion ne pruža mnogo hrane pa se čini da manje sarađuje."

Rad na temu je objavljen u "Proceedings of the National Academy of Sciences". Koautori studije su Či-Čih Vu, student doktorskih studija sa Odsjeka za ekologiju i evolucionu biologiju i profesor Vilijam Ned Fridman, profesor na Univerzitetu Harvard koji je pomogao realizaciju istraživanja na projektu i fakultetski je član Univerziteta Kolorado.

"Jedan od osnovnih zakona prirode je da ako namjeravaš da budeš altruista, pomoći ćeš svojim najbližim rođacima", rekao je Fridman

"Naša studija je prva koja je posebno testirala ideju saradnje među braćom kod biljaka."

"Jedan od osnovnih zakona prirode je da ako namjeravaš da budeš altruista, pomoći ćeš svojim najbližim rođacima", rekao je Fridman.

"Altruizam samo evoluira ako je dobročinitelj blizak rođak korisnika. Kad endosperm daje svu svoju hranu embrionu, a zatim umre, ništa ne može biti više altruistično od toga."

Kod reprodukcije kukuruza, muški cvjetovi na vrhu biljaka distribuiraju dva zrnca polena odjednom kroz pojedinačne cijevi na male klipove na stabljikama koje su pokrivene nitima poznate kao svila u procesu poznatom kao dvostruka oplodnja. Kada dva zrnca polena dođu u dodir sa pojedinom svilom, tada proizvode sjeme koje sadrži embrion i endosperm. Svaki embrion rezultuje samo jednim zrnom kukuruza, rekla je Digle.

Tim je iskoristio rijedak fenomen kod biljaka pod nazivom "hetero-oplodnja", u kojoj su dva različita oca preci pojedinačnih zrna kukuruza. Manipulacija biljnih gena kukuruza koja se dešava hiljadama godina pomogla je istraživačima u procjeni porijekla zrna, rekla je naučnica.

Vu, koji je uzgajao kukuruz i brao više od 100 klasova tokom trogodišnjeg perioda, uklonio je, locirao i vagao svako pojedinačno zrno svakog klipa tokom žetve. Dok je većina zrna imala endosperm i embrion iste boje - naznaku da dijele istu majku i oca - neka su imala različite boje za svaki, poput ljubičastog vanjskog zrna sa žutim embrionom.

Vu je u potrazi za takvim rijetkim zrnom koje je imalo dva različita oca, kao načinom za ocjenjivanje saradnje između embriona i endosperma.

"To je bilo vrlo izazovno i dugotrajno istraživanje", rekao je Fridman. "To je kao da tražite iglu u plastu sijena ili u ovom slučaju, zrno u silosu."

Endosperm u obliku kukuruza, riže, pšenice i drugih usjeva je ključan za ljude, pružajući oko 70 odsto kalorija koje konzumiramo godišnje širom svijeta.

"Tkivo u sjemenkama cvjetnica je ono što hrani svijet", rekao je Fridman, piše Znano.st.