U OPASNOSTI OD IZUMIRANJA

Zabilježen prvi masovni pomor simbola Mediterana

Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveća školjka Mediterana i može da naraste do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja
7027 pregleda 5 komentar(a)
Mrtve jedinke periske na ostrvu Koločep snimljene u maju 2019., Foto: Drustvo20000milja.hr
Mrtve jedinke periske na ostrvu Koločep snimljene u maju 2019., Foto: Drustvo20000milja.hr
Ažurirano: 26.05.2019. 16:20h

Društvo istraživača mora 20000 milja, udruženje iz Zadra, sprovelo je istraživanje na Elafitskim ostrvima na jugu Hrvatske i zabilježilo prvi masovni pomor zaštićene plemenite školjke periske u Jadranu.

"O alarmantnoj situaciji za našu impoznatnu, strogo zaštićenu vrstu plemenitu perisku, kojoj prijeti izumiranje, pisalo se mnogo u okviru Mediterana. Nažalost, ta prijetnja stigla je očito i u Jadran", poručili su iz Društva istraživača mora 20000 milja.

Mogući uzroci tog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana, ističu istraživači, su zaraza novom vrstom parazita Haplosporidium pinnae ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe hrvatskog Ministarstva za zaštitu okoline i energetiku i Ministarstva poljoprivrede, kao i krovna organizacija za zaštitu prirode Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN), kojoj je ovo udruženje kontakt za problem masovnog pomora periske u Jadranu posljednjih godinu dana, prenosi agencija Hina.

Periska - najveći školjka Mediterana

Plemenita periska (Pinna nobilis) je endemski i najveća školjka Mediterana i može da naraste do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a poznata je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.

Ta vrsta ima veliku ekološku ulogu jer filtrira i zadržava velike količine raspadnute organske materije, što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode, a algama, sunđerima i drugim beskičmenjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.

Iz tog razloga, na periskama se često vidi veliko bogatstvo života raznih organizama. Osjetljive su na velika zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i Direktivom o staništima EU i smatra se ugroženom vrstom prema protokolima Barselonske konvencije.

Hitne mjere zbog periske kojoj prijeti izumiranje

Prvi masovni pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu zabilježen je 2016. godine na istočnoj obali Španije, a prema izvješću IUCN-a iz marta 2019., masovni pomori zabilježeni su i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji.

Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 odsto, a kombinacija stresnih uslova uzrokovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok, prenosi Hina.

Društvo istraživača mora 20000 milja od prošlog ljeta radi na problemu pomora periski, a njihovo istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom te školjke, uglavnom na lokacijama Parka prirode Telašćica i Nacionalnog parka Mljet, gdje do sada nisu uočili povećani mortalitet.

Istraživanje su nastavili na Elafitskim ostrvima gdje su u maju zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.

Vizuelnim pregledom i kartiranjem 11 uvala na ostrvima Koločep, Lopud, Jakljan i Šipan, najznačajnije i najgušće populacije zabilježili su u uvali Donje Čelo na ostrvu Koločep, uvali Suđurađ i u uvali Luka na ostrvu Šipanu. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki, od kojih je oko 450 bilo mrtvih, što je stopa mortaliteta između 64 i 74 odsto.

"Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stepen pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći da pokušamo ograničiti opseg ovog umiranja", poručila je stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku saradnju María del Mar Otero.

Istraživanje na Elafitima sprovedeno je u sklopu projekta "Ne Klimajte palasturu!" te se i dalje nastavlja sa ciljem lociranja područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije periske visoka, a položaj relativno zaklonjen u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje ta školjka preživljava.

Društvo apeluje na građane da im se jave ukoliko su upoznati sa lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u većem broju, odnosno gdje je više od 20 jedinki na 100 kvadratnih metara.