Gledanjem porno filmova povećavamo emisiju CO2

Gledanje porno video snimaka godišnje generiše CO2 gasa koliko države poput Belgije, Bangladeša i Nigerije
8788 pregleda 1 komentar(a)
Pornhub: Ilustracija, Foto: Shutterstock
Pornhub: Ilustracija, Foto: Shutterstock

Prenos i gledanje onlajn video sadržaja generiše 300 miliona tona ugljen dioksida (CO2) godišnje, ili skoro jedan odsto globalne emisije tog gasa. Video servisi (on-demand), kao što je onlajn producentska kuća "Netflix”, odgovorni su za trećinu te cifre, dok samo pornografski video klipovi na internetu generišu drugu trećinu, piše naučni magazin "New Scientist".

Ovo znači da gledanje porno video snimaka godišnje generiše CO2 gasa koliko države poput Belgije, Bangladeša i Nigerije

To je zaključak francuske internet platforme "The Shift Project". Ranije ove godine, procijenjeno je da digitalne tehnologije proizvode četiri odsto emisije gasa "staklene bašte" i da ova cifra do 20125. godine može porasti i do osam procenata.

Efekat staklene bašte je proces u kojem, usljed poremećaja energetske ravnoteže, dolazi do zagrijavanja planete Zemlje. Kada se dio toplotnog zračenja, koje stiže do zemljine kore, odbija u atmosferu i, umjesto da ode u svemir, apsorbuju ga neki gasovi u atmosferi i ponovo vraćaju na Zemlju, dodatno je zagrijavajući. Na ovaj način se temperatura Zemljine površine povećava. Gasovi koji najviše doprinose ovom fenomenu su ugljen-dioksid i metan.

Sada je procijenjena i emisija CO2 usljed gledanja onlajn video zapisa. Francuzi su iskoristili izvještaj kompanija "Cisco" i "Sandvine" iz 2018. godine, kojim su računali globalni internet saobraćaj video zapisa. Tada su procijenili koliko električne energije je utrošeno kako kako bi se prenio ovaj video sadržaj i pogledao na različitim uređajima, od mobilnih telefona do televizora.

Konačno, procijenili su ukupne emisije gasova koristeći prosječne svjetske cifre za ugljen-dioksid koji se emituje kada se uključi struja.

Onlajn video zapisi čine 60 odsto globalnog protoka podataka u 2018. godini, navodi se u izvještaju, ili jedan zetabit podataka (hiljadu biliona biliona bitova). Definicja "onlajn videa" u izvještaju ne uključuje video striming uživo kao što su pozivi preko komunikacione platforme "Skype", “camgirls” (djevojke na kamerama) ili telemedicina, koji su odgovorni za još 20 odsto globalnog protoka podataka.

Spriječiti autoplay i visoke rezolucije

Napredak na veći kvalitet pokretne slike, kao što je 8K rezolucija, doprinijeće većoj emisiji gasa. Isto bi moglo da se desi sa lansiranjem servisa strimovanja video igrica, kao što je "Google Stadia”, ali autori izvještaja nijesu pokušali da procijene njihov uticaj.

Oni pozivaju na mjere da se ograniči emisija onlajn video zapisa, kao i da se spriječi automatsko pokretanje videa na internetu i njihov prenos u većoj rezoliciji ukoliko je to bespotrebno. Na primjer, neki uređaji sada mogu da prikažu sadržaj u većoj rezoluciji nego što ljudi mogu i da percipiraju. U izvještaju se navodi da će regulacija biti neophodna.

Procjene su generalno iste kao iza ostale emitere CO2, kazao je magazinu "New Scientist" prefesor britanskog Univerziteta na Bristolu Kris Prist, koji proučava održivost tehnologija.

“Još jednom je demonstrirana potreba da dizajneri digitalnih servisa pažljivo razmisle o ukupnom uticaju servisa koji oni pružaju,” kazao je Prist. “Za pojedince, rjeđe poboljšanje naših uređaja, znači posjedovanje manje uređaja, i da svugdje ne taže visokokvalitetni mobilnu internet konekciju vjerovatno su najvažnije aktivnosti koje možemo preduzeti.”

Da ograničimo klimatske promjene trebamo smanjiti potrošnju energije i prebaciti se na obnovljive izvore energije, kazao je jedan od autora izvještaja Maksim Efoui. “Proizvodnjom nove energetske infrastrukture generiše emisiju, čak iako je proizvedena električna energija eventualno obnovljiva,” rekao je on.

Bonus video: