Može li vještačka inteligencija pomoći u borbi protiv koronavirusa

Malo je vjerovatno da će konačno rješenje biti samo jedan lijek, smatra doktor Dejvid Braun
863 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: AP, AP
Ilustracija, Foto: AP, AP

Čini se da je neophodno uložiti nadljudske napore u to da se ublaži pandemija koja ubija toliko ljudi u svijetu. Važnost vještačke inteligencije možda je preuveličana, ali kada je posrijedi medicina, ona se već višestruko dokazala.

Je li vještačka inteligencija dorasla izazovu pronalaska lijeka?

U svijetu je danas puno kompanija koje nastoje riješiti tu dilemu.

Oksfordska Exscientia, prva firma koja je na ljudima isprobala lijek otkriven zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, proučava 15.000 ljekova iz kalifornijskog istraživačkog instituta Skrips, piše BBC.

I Healx, kompanija iz Kembridža koju je osnovao pronalazač Vijagre dr Dejvid Braun, prenamijenila je sistem vještačke inteligencije razvijen za otkrivanje lijekova za rijetke bolesti u ovaj konkretan zadatak, prenosi Hina.

Sistem je podijeljen u tri dijela: proučava se sva postojeća literatura povezana s ovom bolešću, proučavaju se DNK i struktura virusa, razmatraju se pogodnosti raznih postojećih ljekova.

Odranije je poznato da su razvoj i otkriće novog lijeka vrlo spor proces.

"Ovim se bavim već 45 godina i na tržištu imam tri lijeka", kaže dr Braun. Ali, vještačka inteligencija puno je brža.

"Trebalo nam je nekoliko sedmica da bismo prikupili sve potrebne podatke, a posljednjih nekoliko dana stižu nam nove informacije pa zasad imamo kritičnu masu", kaže Braun.

"U idućih nedjelju dana bismo mogli imati materijal za tri nove metode."

Popis ljekova do maja

U Healxu se nadaju da će se informacije kojima dosad raspolažu do maja pretvoriti u popis ljekova kandidata i već pregovaraju s laboratorijama koji će njihove pretpostavke pretočiti u klinička ispitivanja.

Za one koji rade na polju otkrivanja ljekova uz pomoć vještačke inteligencije, dvije su opcije kad je posrijedi koronavirus: pronaći potpuno nov lijek, ali i pričekati nekoliko godina da bi se on proglasio sigurnim za korišćenje, a druga je - iskoristiti postojeće ljekove za drugu svrhu.

Braun smatra kako je malo vjerovatno da će konačno rješenje biti samo jedan lijek.

Za Healx to znači detaljnu analizu osam miliona mogućih parova i 10,5 milijardi trostrukih kombinacija ljekova koji proizlaze iz 4000 na tržištu već odobrenih ljekova.

Za ljekovima koji bi se brzo mogli prenamijeniti za liječenje kovida-19 u Sjedinjenim Državama zajedničkim snagama tragaju laboratorije Northeastern University's Barabasi Labs, Univerzitet u Harvardu i bio-tehnološki startap Scipher's medicine.

U uobičajenim okolnostima bi za pokretanje istraživanja bilo potrebno "godinu dana papirologije", kaže rukovodilac Scipher'sa Alif Saleh.

"Za posao obavljen u protekle tri sedmice u uobičajenim bi nam vremenima trebalo pola godine. No svi su upregnuli snage u ovaj projekat jer se samo tako on može ubrzati", pojasnio je.

Njihovo je istraživanje dosad donijelo iznenađujuće rezultate, među kojima su:

- mogućnost da virus možda napada moždano tkivo (što bi moglo pojasniti zbog čega neki ljudi gube osjećaj ukusa ili mirisa)

- mogućnost da virus napada i reproduktivni sistem i muškaraca i žena

Scipher's medicine kombinuje vještačku inteligenciju s nečim što naziva mrežnom medicinom - metodom koja bolest posmatra kroz složene interakcije među molekularnim komponentama.

"Do fenotipa bolesti rijetko dolazi zbog greške na jednome genu ili proteinu samom po sebi, jer priroda nije u tolikoj mjeri jednostavna, već je riječ o rezultatu povezanih posljedica mrežnih interakcija između nekoliko proteina", kaže Saleh.

Kombinacija mrežne medicine i vještačke inteligencije mogla bi rezultirati identifikovanjem 81. potencijalnog lijeka koji bi mogao pridonijeti liječenju koronavirusa.

Profesor Ara Darzi, direktor Instituta za inovaciju globalnog zdravlja s londonskog Imperijal koledža, za BBC je kazao da "vještačka inteligencija ostaje jedan od najsnažnijih naučnih puteva koji će omogućiti opipljiva rješenja", ali da istovremeno "postoji potreba za visokokvalitetnim temeljnim podacima".

Donosioci odluka morali bi na globalnom nivou uvjeriti velike farmaceutske firme da udruže snage s manjim kompanijama, akademicima i dobrotvornim istraživačkim organizacijama kako bi se na jednom mjestu prikupili svi relevantni podaci, smatra Darzi.

"Nikada dosad nije bilo toliko važno da velike kompanije otkriju podatke o ljekovima kako bi i vještačka inteligencija mogla pridonijeti borbi protiv kovida-19", ističe on.

Bonus video: