Početak ere svemirskog turizma: Brenson vodi u svemirskoj trci milijardera

Na vrhuncu uspona, posada je osjetila nekoliko minuta mikrogravitacije, prije nego što je prešla u režim za povratak i počela da ponire kako bi se vratila u svemirsku luku

14918 pregleda 8 komentar(a)
Brenson i ostali članov posade u letjelici “Virdžin galaktika” u jednom trenutku su osjetili mikrogravitacij, Foto: Rojters
Brenson i ostali članov posade u letjelici “Virdžin galaktika” u jednom trenutku su osjetili mikrogravitacij, Foto: Rojters

Britanski milijarder Ričard Brenson u nedjelju se vinuo preko 50 milja iznad pustinje u Novom Meksiku u “Virdžin galaktika” letjelici na raketni pogon i bezbjedno se vratio u prvom probnom letu ove letjelice u svemir sa punom posadom, što je simbolična prekretnica u poduhvatu koji je počeo prije 17 godina.

Brenson, jedan od šestoro zaposlenih iz “Virdžin galaktika holdingu Inc” koji su uživali u ovoj vožnji, kazao je da je misija uvod za novu eru svemirskog turizma sa kompanijom koju je osnovao 2004. godine u namjeri da naredne godine počne komercijalne djelatnosti.

„Ovdje smo kako bismo učinili svemir pristupačnijim za sve“, kazao je oduševljeni 70-godišnji Brenson odmah nakon što je zagrlio svoju unučad poslije leta. „Dobro došli u zoru novog svemirskog doba“.

Uspješnost leta takođe je pružila priliku ovom milijarderu da se pohvali pred svojim rivalom takođe milijarderom Džefom Bezosom, vlasnikom kompanije Amazon koji se nadao da će prvi poletjeti u svemir raketom svoje svemirske kompanije.

„Čestitke za let“, objavio je Bezos na Instagramu. „Jedva čekam da se pridružim tom klubu“.

Prijemu povodom lansiranja letjelice “Virdžin galaktika” prisustvovao je još jedan milijarder i pionir u svemirskoj industriji, Ilon Mask, osnivač kompanije “Tesla Inc” za proizvodnju električnih automobila.

Nakon što je dostigla visinu za lansiranje na oko 14 020 metara, putnička raketna letjelica “VSS juniti” je puštena sa matičnog broda i odvojila se a posada ga je lansirala supersoničnom brzinom u mrak kosmosa na visini od 55 milje (86 kilometara).

Na vrhuncu uspona, posada je osjetila nekoliko minuta mikrogravitacije, prije nego što je prešla u režim za povratak i počela da ponire kako bi se vratila u svemirsku luku.

Cijeli let je trajao oko sat vremena.

„Ja sam nekada bio dijete koje je sanjarilo i gledalo u zvijezde. Sada sam odrasla osoba u svemirskoj letjelici koja sa visine gleda našu prelijepu Zemlju“, kazao je Brenson na snimku iz svemira.

Iz “Virdžin galaktike” je saopšteno da planiraju još najmanje dva leta svemirske letjelice u narednim mjesecima prije nego što počnu sa redovnim komercijalnim djelatnostima 2022, kazao je izvršni direktor kompanije Majkl Kolglacijer.

On je kazao da je 600 bogatih budućih astronauta takođe rezervisalo letove, koji koštaju 250 000 po osobi. Kolglacijer je kazao da zamišlja da vremenom osnuju dovoljno veliku flotu kako bi organizovali oko 400 letova godišnje iz svemirske luke.

Investiciona banka UBS sa sjedištem u Švajcarskoj procijenila je da će potencijalna vrijednost tržišta svemirskog turizma do 2030. godine dostići tri milijarde.

Od ključnog značaja je dokazati da je putovanje raketama bezbjedno, ističe Rojters.

Raniji prototip raketne letjelce “Virdžin galaktike” srušio se tokom probnog leta iznad kalifornijske Mohave pustinje 2014. godine, pri čemu je stradao jedan pilot dok je drugi teško povrijeđen.

Brenson je ovim nadmašio rivalski astroturistički poduhvat “Blu oridžin” i njegovog osivača Bezosa, u „svemirskoj trci milijardera“. Bezos planira da leti svojim raketnim brodom, „Nju šepard“ kasnije ovog mjeseca.

Brenson insistira da su on i Bezos prijateljski nastrojeni rivali i da se ne takmiče kako bi pobijedili jedan drugog u svemiru.

„Želimo Džefu apsolutno sve najbolje i da uživa u svom letu“, kazao je Brenson na konferenciji nakon leta.

Međutim, “Blu oridžin” tvrdi da sa “Virdžin galaktikom” nije postignuto pravo svemirsko iskustvo, jer za razliku od “Junitida”, Bezosov “Nju šepard” premašuje 62 milje (100 kilometara), što je poznato kao Karamanova linija, a jedno međunarodno tijelo za aeronautiku ju je postavilo za granicu uzmeđu Zemljine atmosfere i svemira.

Međutim, američka svemirska agencija NASA i američke vazduhoplovne snage su definisale kao astronauta svakoga ko je letio iznad 50 milja.

Bonus video: