rezultati naučnog istraživanja ukazali

Jadransko more nikada nije bilo slanije

Kako je život u moru, od planktona preko riba do bakterija, zavisan od temperature, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, opažene promjene će sigurno imati značajan uticaj na život u Jadranu

25367 pregleda 394 reakcija 6 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Hrvatski tim naučnika je u saradnji s italijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana, objavio je Institut Ruđer Bošković.

Ovi rezultati objavljeni su u uglednom časopisu Frontiers in Marine Science, koji je rangiran u prvih deset odsto časopisa u području biologije mora i voda.

U istraživanju, kako prenosi N1, se navodi da su tokom ljeta i jeseni 2017. godine u južnom Jadranu i na Palagruškom pragu zabilježene pojave izuzetno visokih vrijednosti površinskog saliniteta (vrijednosti saliniteta preko 39 promila).

To je prvi put da su tako visoke vrijednosti zabilježene u Jadranu, a zahvatale površinu mora do dubine od tridesetak metara. Inače, ta pojava je uobičajena u mnogostruko slanijem i toplijem Levantu, gdje se i stvara najslanija voda u Sredozemlju, tzv. Levantinska intermedijarna voda.

Navedeno saznanje je podstaklo hrvatske i italijanske istraživače da se detaljnije zabave prostornom i vremenskom ekstenzijom ove pojave.

Tokom istraživanja naučnici su analizirali brojne dostupne podatke. U analizi su obuhvaćeni podaci mjerenja brodskim multiparametarskim sondama, autonomnim vertikalno-uzorkojućim plovcima (tzv. ARGO plovci), daljinski upravljanim okeanografskim podmornicama (tzv. glajderi), satelitima koji mjere površinu nivoa mora, kao i podaci dobijeni okeanografskim modelom Sredozemlja koji asimilira satelitska i druga mjerenja i daje najkvalitetniji prikaz trodimenzionalnih okeanografskih polja.

Jadransko more
foto: Shutterstock

Analize koje je sproveo ovaj tim naučnika objasnile su razloge pojave voda ovako visokog saliniteta. Pojava je dijelom prouzrokovana pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, a dijelom zbog procesa u samom Jadranu, prenosi N1.

Sami procesi se odvijaju na vremenskim skalama od nekoliko dana pa do desetak godina, a obuhvataju četiri ključna fenomena. Prvi se odnosi na tzv. Jadransko-jonsku bimodalnu oscilaciju, koja inače uzrokuje snažne oscilacije fizičkih i biogeokemijskih varijabla u Jadranu s periodom od pet do deset godina, a u posljednjih desetak godina uzrokuje izražen donos slanih i ultraoligotrofnih voda u Jadran. Drugi proces je vezan uz vrlo niske protoke rijeka do godinu dana prije pojave visokih površinskih saliniteta, uzrokovane manjkom padavina u širem području Jadrana.

Treći proces se odnosi na izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tokom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije od prosjeka i s malo vjetra, odnosno sa slabo izraženim vertikalnim miješanjem u stepenu mora i raslojavanjem vode na izrazito topliji površinski sloj i hladniji središnji i sloj na dnu. Posljedično, četvrti proces uključuje izraženo isparavanje i gubitak vode s površine mora.

Tri od četiri gore navedena procesa su već dokumentovana u Sredozemlju kao posljedica klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka i posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora.

Kako je život u moru, od planktona preko riba do bakterija, zavisan od temperature, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, opažene promjene će sigurno imati značajan uticaj na život u Jadranu. Takvi učinci su već zabilježeni i dokumentovani u nekoliko posljednjih decenija, na primjer, ulaz novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora.

Preporučujemo za Vas