priznanje Američkim naučnicima

Nobelova nagrada za medicinu Džulijusu i Pataputijanu: Otkrili receptore za temperaturu i dodir

"Njihova otkrića otključala su jednu od tajni prirode, objašjavajući molekularnu osnovu za osjećanje toplote, hladnoće i mehaničke sile što je osnovno za našu sposobnost da osjećamo, interpretiramo i interaktivno djelujemo sa našim unutrašnjim i spoljnim okruženjem", navodi se u saopštenju Instituta Karolinska u Stokholmu

23625 pregleda 32 reakcija 8 komentar(a)
Džulijus i Pataputijan, Foto: Reuters
Džulijus i Pataputijan, Foto: Reuters
Ažurirano: 04.10.2021. 13:19h

Nobelova nagrada za medicinu za 2021. dodeljena je danas američkim naučnicima Dejvidu Džulijusu i Ardemu Pataputijanu ( za otkrića receptora temperature i dodira.

"Njihova otkrića otključala su jednu od tajni prirode, objašjavajući molekularnu osnovu za osjećanje toplote, hladnoće i mehaničke sile što je osnovno za našu sposobnost da osjećamo, interpretiramo i interaktivno djelujemo sa našim unutrašnjim i spoljnim okruženjem", navodi se u saopštenju Instituta Karolinska u Stokholmu.

Šezdesetpetogodišnji Dejvid Džulijus, profesor Univerziteta u Kaliforniji iskoristio je kapasaicin, aktivni sastojak u čili papričicama da identifikuje nervne senzore koji dozvoljavaju koži da reaguje na toplotu.

Dvanaest godina mlađi Ardem Pataputijan, Amerikanac libansko-jermenskog porijekla, je profesor u institutu Skrips u San Dijegu u Kaliforniji.

On je upotrijebio ćelije osjetljive na pritisak da otkrije novu klasu receptora koji odgovaraju na mehaničke stimulanse na koži i internim organima.

"To je zapravo nešto što je presudno za naše preživljavanje tako da je to vrlo važno i duboko otkriće", rekao je Tomas Perlman iz Nobelovog komiteta.

Perlman je rekao da je uspio da razgovora sa obojicom laureata prije nego što je vijest objavljena.

"Imao sam samo nekoliko minuta sa njima da razgovaram ali bili su nevjerovatno srećni. Koliko sam mogao da ocijenim bili su vrlo iznenađeni i malo šokirani možda", rekao je Perlman.

Nobelovu nagradu za medicinu prošle godine su dobili dva američka i jedan britanski naučnik za otkriće virusa hepatitisa C.

Prizanje je dodijeljeno Britancu Majklu Hotonu i Amerikancima Harviju Alteru i Čarlsu Rajsu. Po tradiciji dodjelom Nobelove nagrade za medicinu počinje nedjelja dodjele Nobelovih nagrada.

Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želeo da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovječanstvu.

Nobel je u Parizu 1895, godinu dana pred smrt, u svoj testament unio želju da se osnuje Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima.

Naučnik (1833-1896) je odredio institucije koje će dodeljivati nagrade svake godine, medju kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament.

Povodom 300. godišnice, Centralna banka Švedske 1969. godine ustanovila je i Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na devet miliona kruna (oko milion eura), a novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više laureata u jednoj disciplini.